Švapsko vojvodstvo: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m ispravak povez.
m sitn.
Redak 1:
[[Datoteka:Holy_Roman_Empire_1000_map-fr.svg|mini|200px|Švapsko vojvodstvo na slici unutar Svetog rimskog carstva]][[Datoteka:Alamannien_Hochburgund_ca_1000.png|mini|200px|Švapsko vojvodstvo na slici (žuto)]]
'''Vojvodina Švapska''' (njemački: ''Herzogtum Schwaben'' , latinski : ''Ducatus Allemaniæ'') bila je jedno od 5 [[matično vojvodstvo|matičnih (etničkih) vojvodstava]] unutar srednjovjekovne Njemačke. Često je bilo nazivano ''Alemanijom'' u razvijenom srednjem vijeku. Njegovi vojvode su općenito bili među najmoćnijim ljudima Svetog Rimskog Carstva. Najpoznatija dinastija koja je vladala bili su [[Hohenstaufen]]ovci koji su bili i carevi Svetog Rimskog Carstva. Ime je dobila po [[Svevi|Svevima]], starom germanskom plemenu. Raspalo se nakon smrti [[Konradin]]a, zadnjeg vojvode iz dinastije Hohenstaufen iako ga je [[Rudolf I., njemački kralj|Rudolf I. Habsburški]] nastojao oživiti krajem 13. stoljeća pod vlašću Habsburga.
 
S padom moći [[Istočna Franačka|Istočne Franačke]], [[Zähringer]] se činio spremnim kao lokalni nasljednik moć u jugozapadnoj Njemačkoj i sjeverozapadu Kraljevine Arles. S osnivanjem grada Berna godine 1191, [[Berthold V.]] , vojvoda od Zähringera ukazuje na jedno od središta moći Zähringera. Istok [[Jursko gorje|Jure]] i zapad rijeke [[Reuss]] su bili opisivani kao “Manje Vojvodstvo” Burgundija (''Burgundia Minor'', ''klein Burgund'') a sama županija Bern je bila poznata kao “zemaljsko vojvodstvo” (Landgrafschaft) Burgundije. Sveudilj, Berthold je umro bez nasljednika. Car [[Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva|Fridrih II.]] je proglasio godine 1218. Bern Slobodnim carskim gradom. Bertholdova smrt bez nasljednika je značila potpuni raspad jugozapadne Njemačke. Taj raspad je išao na ruku razvoju Švicarske i Burgundije. Shodno tomu Bern se 1353 pridružio Švicarskoj federaciji.