[[Datoteka:Naval Heritage Collection 01.jpg|thumb|Bivše jugoslavenske podmornice klase [[Podmornice klase Heroj|Heroj]] (P-821) i [[Podmornice klase Una|Una]] (P-912)]]
Nakon 1945. Hrvatskoj su priključeni Rijeka, Zadar, Istra i otoci. Mornarica se nastavila razvijati iz gerilske partizanske mornarice. Hrvatski mornari i časnici ([[Ljubo Truta]], [[Mate Jerković]], [[Dinko Šurkalo]], [[Bogdan Pecotić]], [[Stanko Parmać]] i dr.) bili su prisutni u svim strukturama [[Jugoslavenska ratna mornarica|ratne mornarice]], a glavne pomorske baze su se nalazile na području Hrvatske. Tijekom [[Hladnihladni rat|Hladnoghladnog rata]], Jugoslavija je značajno ulagala u mornaricu. Na Jadranu je izgrađeno mnogo luka, potkopa i pristana za ratne brodove i podmornice. Uz vlastite brodove, gradila je i podmornice, što ju je svrstavalo u jednu od pet zemalja svijeta koja ih proizvodi.<ref>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/hrvatska-vojska-drasticno-je-tehnicki-zapustena-956284 "Hrvatska vojska drastično je tehnički zapuštena"], Večernji list/Deutsche Welle, 19. kolovoza 2014.</ref> Projektirao ih je [[Brodarski institut]] u Zagrebu, a gradila brodogradilišta u Puli i Splitu.<ref>B. P., [http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/313981/tko-je-unistio-industriju-koja-je-hrvatskoj-mogla-donositi-milijune "Tko je uništio industriju koja je Hrvatskoj mogla donositi milijune?"], Slobodna Dalmacija, 29. svibnja 2016.</ref> Tijekom 1991. JRM je, kao i ostatak JNA, ratovala protiv Republike Hrvatske, a kad se konačno morala povući iz hrvatskih baza i luka, temeljito je uništila gotovo svu tehniku i kapacitete. Hrvatske snage uspjele su zarobiti ili preoteti nešto manje od četvrtine flote. Otoke [[Vis]] i [[Lastovo]], značajna uporišta JRM, mornarica je napustila tek u svibnju 1992.
