Aleksandar I. Karađorđević: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →top: pravopis |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 51:
== Mladost ==
Aleksandar Karađorđević rođen je [[16. prosinca]] [[1888.]] godine u tadašnjem [[Kraljevina Crna Gora|crnogorskom]] glavnom gradu, [[Cetinje|Cetinju]]. Njegov otac bio je [[Petar I. Karađorđević]], a majka, bivša crnogorska kraljevna [[Ljubica Petrović-Njegoš]], kćer crnogorskog kralja [[Nikola I. Petrović-Njegoš|Nikole I.]]
Djetinjstvo je proveo u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], a školovan je u [[Ženeva|Ženevi]].
Djetinjstvo je proveo u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], a školovan je u [[Ženeva|Ženevi]]. Aleksandar je 1910. godine skoro umro od [[trbušni tifus|trbušnog tifusa]], no preživio je, ali s trajnim problemima u trbuhu. Svoje obrazovanje nastavio je u vojnoj akademiji u [[Petrograd]]u, no otišao je zbog zdravstvenih problema i nastavio u [[Beograd]]u. Aleksandar nije bio prvi na redu za prijestolje, nego je to bio njegov stariji brat [[princ Đorđe Karađorđević]] koji je od većine srpskih političkih stranaka smatran nesposobnim, zbog dva veća skandala (od kojih je prvi bio 1909. godine kada je premlatio svoga slugu na smrt). Zbog toga je princ Đorđe Karađorđević bio prisiljen na odricanje od prijestolja.▼
Najstariji sin i prestolonasljednik Petra I. zapravo je bio Aleksandrov brat [[Đorđ Karađorđević|Đorđe Karađorđević]] (Cetinje 1887. - Beograd 1972.), koji je međutim abdicirao nakon što je 1909. godine izbio nacionalni i međunarodni skanda, jer je Đorđe teškim premlaćivanjem prouzročio smrt svojeg osobnog sluge Stevana Kolakovića, koji je navodno propustio uručiti neko njegovo pismo jednoj djevojci.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.telegraf.rs/vesti/politika/1354617-kako-je-kralj-aleksandar-i-dosao-do-krune-ubistvo-na-dvoru-karadjordjevica-i-rat-s-bratom-doveli-ga-do-prestola-srbije-foto-video|title=KAKO JE KRALJ ALEKSANDAR I DOŠAO DO KRUNE: Ubistvo na Dvoru Karađorđevića i rat s bratom doveli ga do prestola Srbije!|date=16. prosinca 2014.|language=srpski|publisher=Telegraf.rs|accessdate=11. svibnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.novosti.rs/vesti/reportaze/911620/misterija-srbiji-koja-traje-111-godina-smrt-sluge-djordja-karadjordjevica-jos-uvek-pod-velom-tajne|title=MISTERIJA U SRBIJI KOJA TRAJE 111 GODINA: Smrt sluge Đorđa Karađorđevića još uvek pod velom tajne|author=Rade Dragović/Ivan Miladinović|date=28. kolovoza 2020.|language=srpski|publisher=Novosti|accessdate=11. svibnja 2021.}}</ref>
▲
Aleksandar se [[8. lipnja]] [[1922.]] vjenčao s [[Kraljica Marija Karađorđević|Marijom od Rumunjske]]. Imali su tri sina: [[Petar II. Karađorđević|Petra II.]], [[Tomislav Karađorđević|Tomislava]] i [[Andrej Karađorđević|Andreja]].
== Balkanski ratovi i Prvi svjetski rat ==
U [[Prvi balkanski rat|Prvom balkanskom ratu]] [[1912.]] godine, prijestolonasljednik Aleksandar Karađorđević je kao zapovjednik prve armije vodio [[Vojska Kraljevine Srbije|srpsku vojsku]] u pobjedu u [[Bitka kod Kumanova|bitki kod Kumanova]] i u [[Bitka kod Bitole|bitki kod Bitole]], a [[1913.]] godine, u [[Drugi balkanski rat|Drugom balkanskom ratu]] pobijedio je i u [[Bitka kod Bregalnice|bitki kod Bregalnice]]. Nakon Drugoga balkanskog rata Aleksandar Karađorđević se opredijelio u kompleksnoj raspravi o tome kako bi [[Makedonija]] trebala biti uređena. U tome je Aleksandar Karađorđević
Na početku [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]], kraljević Aleksandar Karađorđević bio je vrhovni zapovjednik srpske vojske, a na položaju [[maršal]]a imao je izvrsne vojne zapovjednike kao: [[Živojin Mišić]], [[Stepa Stepanović]] i [[Petar Bojović]]. Srpska vojska istakla se u [[Cerska bitka|Cerskoj]] i [[Kolubarska bitka|Kolubarskoj bitki]] [[1914.]] godine, i to pobjedama nad [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskom]] vojskom.
Line 74 ⟶ 80:
Dana [[6. siječnja]] [[1929.]] godine, kao odgovor na spomenutu krizu, kralj Aleksandar I. Karađorđević poništio je Vidovdanski ustav, prekinuo rad Narodne skupštine i uveo osobnu [[diktatura|diktaturu]] (tzv. ''[[Šestosiječanjska diktatura]]''). Ubrzo je donio novi [[Zakon o nazivu i uređenju države]] kojim je [[3. listopada]] [[1929.]] godine ime države promijenjeno u [[Kraljevina Jugoslavija]], a unutarnje uređenje svedeno je s 33 [[oblast]]i na 9 [[Banovine Kraljevine Jugoslavije|banovina]] i grad [[Beograd]]. Kralj se tako, nakon nekoliko godina stagnacije, ponovno vratio politici integralnog jugoslavenstva. Vlada je povjerena [[general]]u [[Petar Živković|Petru Živkoviću]], dotadašnjem zapovjedniku Kraljevske garde, što je govorilo o strogim mjerama koje je diktatura donosila sa sobom.
== Napetosti s Đorđem Karađorđevićem ==
S godinama je Aleksandrov stariji brat [[Đorđe Karađorđević]] sve teže skrivao žal zbog svoje abdikacije iz 1909. godine i netrpeljivost prema bratu. Kralj Aleksandar ga je naposljetku 1925. godine dati zatvoriti u psihijatrijsku bolnicu u Gornjoj Topnici u Nišu. Odatle će Đorđe Karađorđević biti otpušten tek nakon što su Nijemci 1941. godine okupirali Jugoslaviju. Od tada pa do svoje smrti, Đorđe Karađorđević je kao umirovljenik slobodno živio u Beogradu.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.blic.rs/vesti/srbija/princ-je-ipak-bio-malo-lud-istine-i-lazi-o-najcudnijem-karadordeviu/cgbfrkp|title=PRINC JE IPAK BIO MALO LUD? Istine i laži o najčudnijem Karađorđeviċu|author=Miona Kovačević|date=10. listopada 2016.|language=srpski|publisher=Blic|accessdate=11. svibnja 2021.}}</ref>
=== Oktroirani ustav ===
| |||