Uskoci: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m prepisano
mNema sažetka uređivanja
Redak 5:
[[Datoteka:SenjNehajgrad0.jpg|mini|Tvrđava Nehaj]]
[[Datoteka:Glava uskoka NV 1207.JPG|mini|Isklesana glava Uskoka]]
[[Datoteka:Kliški uskoci.jpg|mini|lijevo|Kliški uskoci]]
[[Datoteka:IvanLenkovic.jpg|mini|[[Ivan Lenković]] - [[Senj]]ski kapetan i zapovjednik uskoka na području od Senja do rijeke [[Sava|Save]]]]
 
Pojam '''uskoci''' dolazi od hrvatske riječi ''uskočiti'', a ovaj pojam se u prošlosti odnosio na vojnički organiziranu grupu, ratnike koje su sačinjavali uglavnom [[Katoličanstvo|katolički]] bjegunci iz područja [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Hercegovina|Hercegovine]] i [[Bosna|Bosne]] koji su se nalazili pod [[Osmansko Carstvo|Osmanskom]] okupacijom.

==Povijest==
Uskoci su napustili svoju domovinu početkom [[16. stoljeće|16. stoljeća]] zbog osmanskih osvajanja. Povijest uskoka može se pratiti sve od borbi hercegovačkih klanova kao što su [[Drobnjaci]]. Kasnije su se iz njih na ovim područjima razvili upadajući (''uskačući'') uskoci. Naime, tim je uskocima uspjelo hercegovačkim područjima unutar Osmanskog carstva osigurati određeni stupanj autonomije. Njima se pridružuju Hrvati s obale koji bježe od okrutnosti i okova s venecijanskih galija.
 
Većina uskoka okupila se u [[Dalmacija|Dalmaciji]] na posjedima hrvatskoga zapovjednika [[Petar Kružić|Petra Kružića]] u [[Klis]]u i okolici. Klis, kao grad i utvrda (strateški važna i do danas očuvana tvrđava Klis) postaje mjesto življenja i borbe uskoka. Padom Bosne Turci napreduju prema obali. Dolaze do Klisa koji zaustavlja njihovo daljnje prodiranje prema zapadu. Kružić i uskoci odolijevaju turskoj sili tokom više od dva desetljeća neprestanih opsada i krvavih bitki. Naposljetku, 12. ožujka 1537. god. nakon pogibije Petra Kružića i mnogih branitelja, Turci zauzimaju Klis.
Line 18 ⟶ 21:
 
Uz doseobu uskoka u Žumberak vezana je i [[Žumberačka Bogorodica|Žumberačka Bogorodica]]. Uskoci su na Žumberak sa sobom u 16. stoljeću donijeli sliku Blažene Djevice Marije koja drži svog mrtvog Sina. Od tada se vjernici mole pred slikom Žumberačke Bogorodice, njenu sliku nose u procesijama. Svaka žumberačka kuća stavlja lik žumberačke Bogorodice na najljepše mjesto. Žumberački vjernici vrlo su privrženi Presvetoj Bogorodici, kojoj se utječu, iskreno mole i zazivaju je u svojim potrebama.<ref>[http://uskok-sosice.hr/uoci-subotnje-proslave-u-stojdragu-donijet-lik-zumberacke-bogorodice/ Uoči subotnje proslave u Stojdragu donijet lik Žumberačke Bogorodice], Udruga Uskok Sošice, 3. rujna 2015.</ref>
 
==U umjetnosti==
* ''[[Čuvaj se senjske ruke]]'' (1876.), roman [[August Šenoa|Augusta Šenoe]]
* ''[[Doba uskoka]]'' (2021.), dokumentarno-igrani film [[Božidar Domagoj Burić|Božidara Domagoja Burića]] <ref>[https://www.culturenet.hr/default.aspx?id=104209 ''HRT-ovo "Doba uskoka" kreće u kino distribuciju''], www.culturenet.hr, objavljeno 11. svibnja 2021., pristupljeno 12. svibnja 2021.</ref>
 
==Poveznice==
* [[Žumberački uskoci]]
* [[Uskočki rat]]
 
==Izvori==