Špišić Bukovica: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Popravak Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
sređ |
||
Redak 15:
| slika_opis = Crkva svetog Ivana Krstitelja u središtu Špišić Bukovice
}}
'''Špišić Bukovica''' je [[općina]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravskoj županiji]]. Smještena u
== Zemljopis ==
[[Općina]] Špišić Bukovica nalazi se u zapadnom dijelu [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravske županije]] te je dio [[Slavonija|Slavonije]]. Nalazi se na 130 metara [[Nadmorska visina|nadmorske visine]]. Kroz općinu prolaze [[Podravska magistrala]] i [[Željeznička pruga Varaždin – Dalj]].<br>
Općina se proteže od šumovitih i vinorodnih brežuljaka [[Bilogora|Bilogore]] preko rodnih ravničarskih polja, sve do rijeke [[Drava|Drave]] koja prolazi kroz naselje [[Okrugljača|Okrugljaču]]. Kroz samo središte općine protječe potok Lendava.
Redak 123:
== Povijest ==
Najstariji [[Arheologija|arheološki]] nalazi na području općine datiraju iz vremena [[Neolit|neolita]]. Prilikom iskapanja [[1990.]] godine pronađen je dio nadzemne kuće koja je građena od pletera s nabacanom glinom.<br>
Iz razdoblja kasnog [[Brončano doba|brončanog doba]] na lokalitetu ''Mali Zagreb'' pronađeno je naselje s grobljem i metalurškom radionicom. Špišić Bukovica je bogata nalazištima novca iz vremena [[Antika|Antike]], a iz tog razdoblja važna je i rimska magistralna cesta Ptuj – Osijek.<br>
Najstariji naziv za Špišić Bukovicu je [[:hu:Bakva|Bakwa]], mađarska inačica ''Bukovice''. Pretpostavlja se da ime potječe od gustih bilogorskih [[Bukva|bukovih]] šuma. Dva vrlo važna lokaliteta na području nekadašnje ''Bakwe'' iz vremena [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] su: Zidine i Gradina. Na Zidinama se nalazio [[Benediktinci|benediktinski samostan]], jedan od najstarijih u Hrvatskoj, dok Gradina poznata po lokalnom nazivu ''Turski grad''. Bila je to srednjovjekovna [[utvrda]] sa osam obrambenih terasa i platoom te zemljanom branom koja je punila veliko akumulacijsko jezero. Lokaliteti su i dan danas dobro očuvani i arheološki neistraženi.<br>
[[1873.]] otkriveno je ''Blago Bušetine''. U posudi je pronađen zlatni nakit, osam zlatnika i dvjesto srebrnjaka brojnih rimskih careva od [[Vespazijan|Vespazijana]] do [[Galijen|Galijena]]. Blago Špišić Bukovice također je sadržavalo denare od [[Matija Korvin|Matije Korvina]] do [[Ludovik II.|Ludovika II.]] ili [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolje]].<ref name="povijest">[http://www.spisicbukovica.hr/o-nama/povijest/ www.spisicbukovica.hr,] Povijest Špišić Bukovice, (pristupljeno 18. srpnja 2018.)</ref>
Redak 140:
=== Domovinski rat ===
U jesen [[1990.]] zbog sve intenzivnije prijetnje [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] i četnika, kreću pripreme bukovačkih [[Domoljub|domoljuba]] za obranu obitelji, domova i domovine.<br>
Mnogobrojni mještani Špišić Bukovice dragovoljno su sudjelovali u [[Vojna obrana|obrani]] domovine u sklopu 57. Samostalnog bataljuna, 127. Virovitičke brigade, 19. MPOAD-a te gardijske brigade HV-a, prošavši tako mnoga ratišta i sve značajnije akcije [[Hrvatska vojska|hrvatske vojske]]: ([[Operacija Otkos 10|Otkos]], [[Operacija Bljesak|Bljesak]], [[Operacija Ljeto '95.|Ljeto 95]], [[Operacija Oluja|Oluja]] i [[Operacija Maestral|Maestral]]).<ref>[http://www.spisicbukovica.hr/o-nama/domovinski-rat/ www.spisicbukovica.hr,] Domovinski rat, (pristupljeno 18. srpnja 2018.)</ref>
Redak 146:
[[File:Bukovački vinogradi.jpg|thumb|Bukovački vinogradi]]
Zahvaljujući specifičnom [[Geografija|geografskom položaju]] i povoljnim [[Klima|klimatskim uvjetima]], [[poljoprivreda]] je jedna od vodećih [[Gospodarstvo|gospodarskih]] aktivnosti. Od poljoprivrednih kultura najzastupljenije su industrijske biljke; [[duhan]] i [[šećerna repa]], krmno bilje, povrtne kulture - najviše [[paprika]] te [[pšenica]] i [[kukuruz]] u nizinskom dijelu. U bilogorskom dijelu općine zastupljene su [[vinova loza]] i voćarske kulture, što omogućuje njegovanje tradicije vinogradarstva, vinarstva i voćarstva na ovom području. Također obronci [[Bilogora|bilogore]] bogati su šumama, što pogoduje razvoju lovstva i šumarstva, dok je u nizinskom dijelu rijeka [[Drava]] pogodna za ribolov, kao i [[umjetno jezero]] na retenciji “Zidine”, koje raspolaže bogatim fondom slatkovodne ribe.<br>
U samom središtu naselja nalazi se [[tržnica]] otvorena [[2015.]] godine, a u prošlosti je postojala i valionica [[Domaća kokoš|pilića]] koja je prestala s radom [[1989.]] godine.
| |||