Strabon: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
m WPCleaner v2.04 - ispravljene CheckWiki pogreške (Neispravno zatvorene uglate zagrade - Poveznica jednaka prikazanom tekstu) |
||
Redak 1:
"'''Strabo'''" ("razrok") je naziv kojim su Rimljani označavali osobu čije su oči bile iskrivljene ili izobličene. [[Pompej|Pompejev]] [[otac]] se zvao "[[Pompeius Strabo]]". Osoba rodom sa Sicilije koja je imala jasan vid kojim je mogla vidjeti stvari na velikoj daljini kao da su blizu također je nazivana "Strabo."
[[Datoteka:Strabo.jpg|mini|lijevo|240px|Strabon prikazan na gravuri iz 16. stoljeća.]]
Najznačajnija ličnost po tom imenu bio je '''Strabon''' (grčki Στράβων; rođen [[
Strabon je rođen u imućnoj obitelji iz Amaseje (današnja [[Amasya (pokrajina)|Amasya, Turska]]) u [[Pont (kraljevstvo)|Pontu]], koji je postao dijelom [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] upravo u vrijeme oko njegova rođenja. Učio je pod vodstvom mnogih zemljopisaca i filozofa, prvo u vlastitom kraju, a kasnije i u [[Rim|Rimu]]. U filozofiji je bio [[stoicizam|stoik]], a u politici zagovornik rimskog imperijalizma. Kasnije je poduzeo znatna putovanja, među ostalim u [[Egipat]] i [[Etiopija|Etiopiju]]. Nije poznato kada je napisao ''Geografiju'' iako naznake u njoj smještaju završnu verziju u vrijeme vladavine cara [[Tiberije|Tiberija]]. Neki smještaju njegove prve skice oko [[7.]], drugi pak oko [[18.]] Spominje se smrt mauretanijskoga kralja Jube koja se dogodila [[23.]] godine.
Redak 13:
'''''Geographia''''' je sveobuhvatno djelo na grčkome, obuhvaća 17 knjiga, te se može smatrati enciklopedijom zemljopisnog znanja Strabonova vremena. Sačuvana je u cijelosti, osim nekih dijelova iz knjige 7. Iako pokriva u ono vrijeme cijeli svijet poznat Grcima i Rimljanima, pati od nekoliko većih pogrešaka: stalna i jako nametljiva obrana pjesnika [[Homer|Homera]] kao zemljopisnog izvora vodila ga je ispuštanju suvremenijih pisaca, kao što je [[Herodot]] koji je zajedno sa Strabonom često bio svjedokom onoga što je izvještavao; zaokupljenost zapisnikom često s varavim zaključcima, te kritika drugih pisaca; naročito grčki apriorni stav prema činjenicama tražeći da ih se izvodi uz čistu primjenu razuma. Ukratko, netko bi volio više zemljopisa, a manje zaključivanja. Ta slabije poznata područja ipak su opskrbila moderne znanstvenike vrijednim povijesnim informacijama o metodama starovjekovnog zemljopisa i o mnogim starijim zemljopiscima čija djela se nisu uspjela sačuvati.
Tridesetak rukopisa ''Geografije'' ili njenih dijelova je sačuvano, većina njih su srednjovjekovni prijepisi prijepisa, iako postoje fragmenti s papirusnih svitaka koji su prepisani oko [[100.]] – [[300.]] po. Kr. Znanstvenici su se mučili stoljeće i po kako bi napravili pouzdano izdanje slično onome što ga je Strabon napisao. Završno izdanje izdano je [[2002.]] pojavljujući se po jednom svesku godišnje.
== Izvori ==
|