Razlika između inačica stranice »Neoliberalizam«

Obrisano 88 bajtova ,  prije 2 mjeseca
m
WPCleaner v2.04 - ispravljene CheckWiki pogreške (Neispravno zatvoren predložak - Podnaslov završava dvotočkom - Poveznica jednaka prikazanom tekstu - Interwiki napisan kao vanjska poveznica ili izvor)
m (WPCleaner v2.04 - ispravljene CheckWiki pogreške (Neispravno zatvoren predložak - Podnaslov završava dvotočkom - Poveznica jednaka prikazanom tekstu - Interwiki napisan kao vanjska poveznica ili izvor))
'''Neoliberalizam''' je pojam koji se koristi za opisivanje ponovnog oživljavanja u 20. stoljeću ideja 19. stoljeća proisteklih iz ideja [[Ekonomski liberalizam|ekonomskog liberalizma]] i [[Kapitalizam|kapitalizma]] [[Slobodno tržište|slobodnog tržišta]].<ref name="Haymes">{{cite book|editor1-last= Haymes|editor1-first=Stephen |editor2-last= Vidal de Haymes|editor2-first= Maria|editor3-last= Miller|editor3-first= Reuben|title= The Routledge Handbook of Poverty in the United States |url= http://www.routledge.com/books/details/9780415673440|location=London |publisher= [[Routledge]]|date=2015|isbn= 978-0415673440}}</ref><ref>{{cite book |last=Bloom |first=Peter |date=2017|title=The Ethics of Neoliberalism: The Business of Making Capitalism Moral|url=https://www.routledge.com/The-Ethics-of-Neoliberalism-The-Business-of-Making-Capitalism-Moral/Bloom/p/book/9781138667242|publisher=[[Routledge]]|pages=3, 16 |isbn=978-1138667242}}</ref>
Općenito ga se povezuje s politikom [[ekonomska liberalizacija|ekonomske liberalizacije]], što uključuje [[Privatizacija|privatizaciju]], [[deregulacija|deregulaciju]], [[Globalizacija|globalizaciju]], [[Slobodna trgovina|slobodnu trgovinu]], [[Politika rezova|politiku rezova]] i smanjenja državne potrošnje kako bi se povećala uloga privatnog sektora u gospodarstvu i društvu.{{refn|<ref name="Handbook2"/><ref name=Boas2009/><ref name = "For Business Ethics">Campbell Jones, Martin Parker, Rene Ten Bos (2005). ''For Business Ethics.'' [[Routledge]]. {{ISBN|0415311357}}. p. 100:
* "Neoliberalism represents a set of ideas that caught on from the mid to late 1970s, and are famously associated with the economic policies introduced by Margaret Thatcher in the United Kingdom and Ronald Reagan in the United States following their elections in 1979 and 1981. The 'neo' part of neoliberalism indicates that there is something new about it, suggesting that it is an updated version of older ideas about 'liberal economics' which has long argued that markets should be free from intervention by the state. In its simplest version, it reads: markets good, government bad."</ref><ref>{{cite book|last=Goldstein|first=Natalie|url=https://books.google.com/books?id=bkotGqoG0u0C&pg=PA30|title=Globalization and Free Trade|date=2011|publisher=[[Infobase Publishing]]|isbn=978-0-8160-8365-7|page=30}} {{citation |editor1-last= Springer|editor1-first= Simon |editor2-last= Birch|editor2-first= Kean |editor3-last= MacLeavy|editor3-first= Julie|date= 2016 |title= The Handbook of Neoliberalism|url= https://www.routledge.com/The-Handbook-of-Neoliberalism/Springer-Birch-MacLeavy/p/book/9781138844001|publisher= [[Routledge]] |page= [https://books.google.com/books?id=M5qkDAAAQBAJ&lpg=PP1&pg=PA1#v=onepage&q&f=false 1] |isbn= 978-1138844001|quote= Neoliberalism is easily one of the most powerful concepts to emerge within the social sciences in the last two decades, and the number of scholars who write about this dynamic and unfolding process of socio-spatial transformation is astonishing.}}</ref> Međutim, definirajuća obilježja neoliberalizma u doktrini i praksi bila su među stručnjacima predmet značajnih diskusija. U kreiranju politike, neoliberalizam je bio dio pomaka paradigme od prevladavajućeg [[Kejnezijanizam|kejnzijanskog]] ekonomskog konsenzusa koji je postojao prije ustrajne [[Stagflacija|stagflacije]] 1970-ih.
 
S različitim značenjima učestao u engleskom govornom području od početka 20. stoljeća, trenutno značenje neoliberalizma postalo je prevladavajuće tek sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća, a koriste ga i kritičari i znanstvenici iz različitih društvenih znanosti.<ref>{{cite book|author= Noel Castree|title= A Dictionary of Human Geography|url= https://books.google.com/books?id=eYWcAQAAQBAJ&pg=PA339|year= 2013|publisher= Oxford University Press|page= 339|quote= 'Neoliberalism' is very much a critics' term: it is virtually never used by those whom the critics describe as neoliberals.|isbn= 9780199599868}}</ref><ref>{{cite book|author= Daniel Stedman Jones|title= Masters of the Universe: Hayek, Friedman, and the Birth of Neoliberal Politics|url=https://en.wikipedia.org/wiki/Masters_of_the_Universe_(book)|date= 21 July 2014|publisher= Princeton University Press|isbn= 978-1-4008-5183-6|quote= Friedman and Hayek are identified as the original thinkers and Thatcher and Reagan as the archetypal politicians of Western neoliberalism. Neoliberalism here has a pejorative connotation.|page=13}}</ref><ref>{{citation |title= Neoliberalism: From New Liberal Philosophy to Anti-Liberal Slogan |author= Taylor C. Boas, Jordan Gans-Morse |journal= Studies in Comparative International Development |date= June 2009 |volume= 44 |issue= 2 |pages= 137–61 |doi= 10.1007/s12116-009-9040-5 |s2cid= 4811996 |quote= Neoliberalism has rapidly become an academic catchphrase. From only a handful of mentions in the 1980s, use of the term has exploded during the past two decades, appearing in nearly 1,000 academic articles annually between 2002 and 2005. Neoliberalism is now a predominant concept in scholarly writing on development and political economy, far outpacing related terms such as monetarism, neoconservatism, the Washington Consensus, and even market reform.|url= https://escholarship.org/content/qt976373v9/qt976373v9.pdf?t=l7nx9c }}</ref> Zagovornici politikâ slobodnog tržišta ovaj izraz rijetko koriste. Neki su znanstvenici taj pojam opisali kao pojam s različitim značenjem različitim ljudima jer je neoliberalizam svojim širenjem "mutirao" u geopolitički različite hibride.<ref>{{cite book |editor1-last= Springer|editor1-first= Simon |editor2-last= Birch|editor2-first= Kean |editor3-last= MacLeavy|editor3-first= Julie|date= 2016 |title= The Handbook of Neoliberalism|url= https://www.routledge.com/The-Handbook-of-Neoliberalism/Springer-Birch-MacLeavy/p/book/9781138844001|publisher= [[Routledge]] |page= [https://books.google.com/books?id=M5qkDAAAQBAJ&lpg=PP1&pg=PA1#v=onepage&q&f=false 1] |isbn=978-1138844001|quote= Neoliberalism is a slippery concept, meaning different things to different people. Scholars have examined the relationships between neoliberalism and a vast array of conceptual categories.}}</ref><ref>{{Cite news|url= http://www.thetimes.co.uk/article/student-heaps-abuse-on-professor-in-row-over-neoliberalism-27pvhbfnp|title= Student heaps abuse on professor in 'neoliberalism' row|language= en|access-date= 2017-01-25|quote= Colin Talbot, a professor at Manchester University, recently wrote it was such a broad term as to be meaningless and few people ever admitted to being neoliberals}}</ref>
 
Definicija i upotreba izraza se tijekom vremena mijenjala.<ref name=Boas2009>{{citation |title= Neoliberalism: From New Liberal Philosophy to Anti-Liberal Slogan |author= Taylor C. Boas, Jordan Gans-Morse |journal= Studies in Comparative International Development |date= June 2009 |volume= 44 |issue= 2 |pages= 137–61 |doi= 10.1007/s12116-009-9040-5|doi-access= free }}</ref> Kao ekonomska filozofija, neoliberalizam se 1930-ih pojavio među europskim liberalnim ekonomistima koji su pokušavali oživjeti i obnoviti središnje ideje [[Klasični liberalizam|klasičnog liberalizma]] čija je popularnost zbog želje za nadzorom tržišta nakon Velike depresije padala, a što se očitovalo u politici osmišljenoj kako bi se spriječile nestabilnosti slobodnih tržišta i ublažile njihove negativne socijalne posljedice.<ref name="mirowski">[[Philip Mirowski]], Dieter Plehwe, ''The road from Mont Pèlerin: the making of the neoliberal thought collective'', Harvard University Press, 2009, {{ISBN|0-674-03318-3}}</ref> Jedan poticaj za formuliranje politike za ublažavanje nestabilnosti slobodnog tržišta bila je želja da se izbjegne ponavljanje ekonomskih neuspjeha ranih 1930-ih koji se ponekad pripisuju prvenstveno ekonomskoj politici klasičnog liberalizma.
[[Naomi Klein]] nudi najvećim dijelom negativnu definiciju neoliberalizma, tvrdeći da su njegova tri stupa privatizacija javne sfere, deregulacija korporacijskog sektora i spuštanje poreza na dobit i poreza na korporacije, a za koje novac pristiže javnom potrošnjom.<ref>{{cite book|title=This Changes Everything: Capitalism vs the Climate|title-link=This Changes Everything (book)|last=Klein|first=Naomi|date=2014|publisher=Simon & Schuster|isbn=978-1451697391|pages=72–73|author-link=Naomi Klein}}</ref>
 
{{quote box|Neoliberalizam je u osnovi namjerno neprecizan zamjenski pojam za: [[Slobodno tržište|ekonomiju slobodnog tržišta]], općenito za [[Ekonomska znanost| ekonomske znanosti]], za [[konzervativizam]], za [[Libertarijanizam|libertarijance]] i [[Anarhizam|anarhiste]], za [[autoritarnost]] i [[militarizam]], za zagovornike prakse [[Komodifikacija|komodifikacija]], za [[lijevi centar]] ili tržišno orijentirani [[progresivizam]], za [[globalizam]] i [[Socijalna država|socijalnu državu]] [[Socijaldemokracija|socijaldemokraciju]], za zalaganje za ili protiv povećane [[Imigracija|imigracije]], za favoriziranje [[Trgovina|trgovine]] i [[Globalizacija|globalizacije]] ili protivljenje istoj ili uistinu za bilo koji skup političkih uvjerenja koji se ne sviđaju osobama koje taj izraz koriste.|source=Phillip W. Magness<ref name=hegemonic-neoliberalism/> | width = 35%| align = right| quoted = 1| salign = right}}
 
Neoliberalizam se također prema nekim znanstvenicima uobičajeno koristi kao pejorativan izraz od strane kritičara, pri čemu je po popularnosti u velikom dijelu stručnih radova prestigao pojmove kao što su [[monetarizam]], [[neokonzervativizam]], [[Washingtonski konsenzus]] i "tržišne reforme".<ref name="Boas2009" /> "Priručnik za neoliberalizam" na primjer tvrdi da je taj izraz "postao sredstvo za identificiranje naizgled sveprisutnog niza tržišno orijentiranih politika koje su u velikoj mjeri odgovorne za širok spektar socijalnih, političkih, ekoloških i ekonomskih problema".<ref name="Handbook2"/> Njegova uporaba je na ovakav način kontroverzna<ref>{{Cite news|url=https://fee.org/articles/neoliberalism-making-a-boogeyman-out-of-a-buzzword/|title=Neoliberalism: Making a Boogeyman Out of a Buzzword {{!}} Max Borders|last=Borders|first=Max|date=2015-06-26|access-date=2017-01-24|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://reason.com/archives/2001/07/01/global-village-or-global-pilla|title=Global Village or Global Pillage?|date=2001-07-01|newspaper=Reason.com|access-date=2017-01-24|language=en}}</ref> i pogotovo je kritiziraju oni koji promiču politiku koja se karakterizira neoliberalnom.<ref name="kotz">David M Kotz, ''[http://www.hup.harvard.edu/catalog.php?isbn=9780674980013 The Rise and Fall of Neoliberal Capitalism],'' ([[Harvard University Press]], 2015), {{ISBN|0674725654}}</ref> Takav nedostatak značenjske specifičnosti smanjuje njegovo analitički kapacitet i njegova korisnost u pokušajima razumijevanja tranformacije kroz koju su društva u prošlim desetljećima prošla.<ref name =Masters>{{cite book|url=http://press.princeton.edu/titles/9827.html|title=Masters of the Universe: Hayek, Friedman, and the Birth of Neoliberal Politics|last=Stedman Jones|first=Daniel|publisher=Princeton University Press|year=2012|isbn=978-0691151571}}</ref>{{Is|2}}
 
 
== Vidi i: ==
* [[Neoliberalni kapitalizam]]
 
67.484

uređivanja