Paleografija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m manja dopuna i oblikovanje |
m WPCleaner v2.04 - ispravljene CheckWiki pogreške (Neispravno zatvorene uglate zagrade) |
||
Redak 18:
Novu fazu u paleografskim istraživanjima predstavlja rad [[Francesco Scipione, marchese di Maffei|F. S. Maffeia]] (1675-1755) obavljen na bogatom rukopisnom materijalu kaptolske biblioteke u Veroni. Ali puni razvoj postiže p. tek u XIX st., obogaćena novim metodama i potpomognuta suvremenim tehničkim pronalascima (npr. fotografije), Tada se osnivaju i posebni paleografski zavodi i škole - ''École des chartes u Parizu'', 1821.
Među paleografima novijeg vremena ističu se [[Léopold Victor Delisle|V. Delisle]], [[Ernesto Schiaparelli|E. Schiaparelli]], [[Cesare Paoli]], E. A: Loewe, W. M. Lindsay, [[Wilhelm Wattenbach|W. Wattenbach]], [[Ludwig Traube (palaeograf)|L. Traube]], P. Lehman, [[Theodor von Sickel|T. Sickel]].
Mnogi natpisi i bogata skriptorijska ostavština s područja južnoslavenskih zemalja, sadržana u rukopisima i poveljama koje su napisane u raznim tipovima [[Latinica|latinice]], [[glagoljica|glagoljice]] i [[ćirilica|ćirilice]], veoma su rano potakli rad naših historiografa. Djela Trogiranina [[Ivan Lučić|Ivana Luciusa-Lučića]] (1604-1679) ''Inscriptiones Dalmatiae'' i ''Memorie istoriche di Tragurio'' odaju temeljitog paleografa i epigrafičara - još prije Mabillona.
| |||