Rog (glazbalo): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Boja roga, po čemu je dobio ime.
Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor mobilni uređaj m.wiki
m uklonjena promjena suradnika 93.142.73.95 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika NeptuneBot
Oznaka: brzo uklanjanje
Redak 1:
[[Datoteka:French horn.jpg|mini|300px|<center>Francuski rog</center>]]
 
'''Rog'''<!--glazbeni instrument--> (ili '''horna''') je [[Limena puhačka glazbala|limeno puhačko glazbalo]] s uskom, konično brušenom, kružno zavinutom [[cijev]]i koja se pri donjem kraju proširuje u ljevkastu [[zvučnica|zvučnicu]]. Rog je najčešće zlatne boje.
 
[[Zrak]] koji svirač upuhuje u cijev prekida se titranjem njegovih usana pritisnutih na ljevkasti [[usnik]]. Na jednostavnom tzv. [[prirodni rog|prirodnom rogu]], koji nema uređaje za skraćenje ili produljenje cijevi, izvedivi su, uz osnovni ton, prepuhavanjem samo tonovi [[parcijalni niz|parcijalnog niza]]. No na [[ventil]]nom rogu posebni mehanizam s tri ventila omogućuje izvođenje svih [[kromatski ton|kromatskih tonova]] ukupnog raspona glazbala.
Redak 7:
Preteča su roga jednostavni duhački instrumenti načinjeni od [[životinja|životinjskog]] roga ili ziba ([[bjelokost|slonovače]]), od [[školjke]], [[puževi|puževe]] kućice, drvene cijevi, [[glina (tlo)|gline]] i sl., koji se javljaju od prapovijesnog doba na svim [[kontinent]]ima. Takvi se primitivno građeni rogovi nalaze i danas u [[folklor]]nom instrumentariju mnogih izvaneuropskih naroda.
 
Rog s ventilima se pojavljuje [[1815.]] – [[1920.]], čime je postao instrument prikladan za izvođenje [[Dijatonska ljestvica|dijatonskih]] i [[Kromatska ljestvica|kromatskih]] [[Glazbena ljestvica|ljestvica]], pasaža, glisanda, trilera itd. Rog je svoje ime dobio ime po životinjskom rogu (najviše po kozjem). Dok se prirodni rog gradio u različitim veličinama i udesbama (još uvijek se upotrebljavaju glazbala ''in B'' za visoke i ''in F'' za niske dionice), danas se u [[orkestar|orkestru]] obično upotrebljava ventilni rog ''in F'' koji ima realni opseg od ''H1'' do ''f2''. Zvuk roga je pun, mekan, sonoran i ima velik raspon nijansa, od posve nježnog ''piana'' do prirodnog ''fortea''. Osim kao solističko glazbalo, rog se rabi i u orkestru (obično u skupini od 4 roga), te u raznim komornim sastavima.
 
{{Orkestralna glazbala}}