Austrijanci: razlika između inačica

'''Austrijanci''' su [[Germani|germanski]] narod [[Bavarci|bavarskog]] odnosno markomanskog porijekla, nastanjen negdje od kasnog [[5. stoljeće|5. stoljeća]] na području današnje [[Austrija|Austrije]] i susjednim područjima [[Njemačka|Njemačke]], [[Italija|Italije]], [[Švicarska|Švicarske]], [[Slovenija|Slovenije]] te u prekomorskim zemljama. Austrija je domovina Austrijanaca, nevelika zemlja smještena uz obale [[Dunav]]a i prekrivena [[Alpe|Alpama]]. Najveći dio Austrijanaca živi u predalpskim regijama, drugi dio u alpskim dolinama, naseljeno po ruralnim naseljima i manjim gradovima. Prirodna bogatstva, kao što su šume i pašnjaci omogućila su im da razviju veoma napredno stočarstvo, zimski turizam i poseban alpski mentalitet. Kroz dugotrajnu zajedničku povijest (n.pr. [[Austro-Ugarska]]), Austrijanci imaju mnogo utjecaja od kultura okolnih susjednih zemalja. Po vjeri Austrijanci su [[Rimokatolička Crkva|rimokatolici]], ali svaka mlada osoba s navršenih četrnaest godina, po 'zakonu o religioznoj edukaciji djece', može slobodno birati kojoj će vjeri pripadati. (74% stanovnika Austrije je katoličko koji pripadaju raznim narodima). Njihove učitelje, ma koliko bila malena njihova vjerska zajednica, plaća država.

Austrijanci, danas višemilijunski narod, počinje nastajati raspadom plemenskog sustava Bavaraca do kojega dovodi karolinški feudalizam i kasnijim okrupnjivanjemokrupnjavanjem feudalnih posjeda, negdje u XII12. stoljeću, u 'Landove'. Nastanak Landova dovodi i do političke koncentracije koja počinje Babenbergovcima [[1192.]] i kasnije [[Habsburgovci]]ma ([[1282.]]). Raspadom [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]] [[1918.]] Landovi postaju sastavni dijelovi Austrijske Republike. Etnički sastav Landova nije uvijek bavarski, u području [[Vorarlberg]]a koji su [[Alemani|alemanskog]] porijekla kao i susjedni [[Germano-Švicarci]], stanovništvo se služi jezikom srodnim onom u [[Švicarska|Švicarskoj]]. Ovi najzapadniji Austrijanci na glasu su kao imućni industrijalci. Područje Štajerske također u potpunosti ne pripada etnički, jezično ni kulturno samo [[Bavarci]]ma. Ona nastaje u XII. stoljeću spajanjem bavarskih s karantanskim regijama. Karantanci (po govoru [[Slaveni]]) sudjelovali su u stvaranju Steiermaka ([[Štajerska|Štajerske]]) i Kärntena ([[Koruška|Koruške]]). Osobit jak slavenski (slovenski) utjecaj osjećao se u Koruškoj, pa su se čak još danas neki običaji sačuvali u koruškom [[Landesbewußtsein]]u. Slovenski element ipak se postupno topi, danas možda oko 4 %. Turizam je danas glavna preokupacija štajerskih Austrijanaca, a stare crkve i lijepa priroda aduti su za njegov daljnji razvoj. U Štajerskoj je ostao naročito živ folklor, ovdje se još može vidjeti i nabaviti popularni [[grauer Rock]] (sivi kaputić) i [[graue Hose]]. Burgenland ili [[Gradišće]] još je jedno područje u kojemu Austrijanci ne udaraju glavni pečat, nego su to ovaj puta [[Hrvati]]. Oni ovaj kraj naseljavaju nakon pojave [[Turci|Turaka]] a došli su iz područja Dalmacije odakle su donesli svoj čakavski jezik. To je ista seoba koja je pokrenula i pretke [[molizanski Hrvati|molizanskih Hrvata]] da se nasele u Italiji. Vinogradarstvo, stočarstvo i poljoprivreda glavna su zanimanja Gradišćanaca. Prave Austrijance nalazimo u Donja [[Austrija|Donjoj]] i [[Gornja Austrija|Gornjoj Austriji]], u [[Tirol]]u gdje ih smatraju za tipične Austrijance, te naravno u Salzburgu, kulturnom prijestolnicom Austrije i [[Beč]]u.

Farmerski poslovi i [[industrija]] (tekstilna) i [[turizam]] glavna su zanimanja Austrijanaca. VeomaČeste su česte malenemale obiteljske farme na kojima Austrijanci rade. Porijeklo suvremenog austrijskog sigurnosnog socijalnog sistemasustava potječe još s kraja [[19. stoljeće|19 stoljeća]]. Radnici, službenici, razne službe i farmeri uplaćuju u razne sigurnosne socijalne fondove. Patrijarhalna obitelj u najnovije vrijeme među mladim obiteljima pretvara se u partnersku zajednicu u kojoj nastoje živjeti mladi parovi. Najveći dio Austrijanaca katoličke je vjere.