Razlika između inačica stranice »Austrijanci«

Obrisano 14 bajtova ,  prije 2 mjeseca
par riječi ispravih
m (gramaticke greske)
Oznake: VisualEditor zadatak za novake
(par riječi ispravih)
 
}}
 
'''Austrijanci''' su [[Germani|germanski]] narod [[Bavarci|bavarskog]] odnosno markomanskog porijekla, nastanjen negdje od kasnog [[5. stoljeće|5. stoljeća]] na području današnje [[Austrija|Austrije]] i susjednim područjima [[Njemačka|Njemačke]], [[Italija|Italije]], [[Švicarska|Švicarske]], [[Slovenija|Slovenije]] te u prekomorskim zemljama. Austrija je domovina Austrijanaca, nevelika zemlja smještena uz obale [[Dunav]]a i prekrivena [[Alpe|Alpama]]. Najveći dio Austrijanaca živi u predalpskim regijama, drugi dio u alpskim dolinama, naseljeno po ruralnim naseljima i manjim gradovima. Prirodna bogatstva, kao što su šume i pašnjaci omogućila su im da razviju veoma napredno stočarstvo, zimski turizam i poseban alpski mentalitet. Kroz dugotrajnu zajedničku povijest (n.pr. [[Austro-Ugarska]]), Austrijanci imaju mnogo utjecaja od kultura okolnih susjednih zemalja. Po vjeri Austrijanci su [[Rimokatolička Crkva|rimokatolici]], ali svaka mlada osoba s navršenih četrnaest godina, po 'zakonu o religioznoj edukaciji djece', može slobodno birati kojoj će vjeri pripadati. (74% stanovnika Austrije je katoličko koji pripadaju raznim narodima). Njihove učitelje, ma koliko bila malena njihova vjerska zajednica, plaća država.
 
Austrijanci govore bavarskim dijalektima (bavarsko-austrijski, odnosno Ost-Oberdeutsch) i u Vorarlbergu alemanskim dijalektima, koji su član germanske grane indoeuropske porodice jezika, i spadaju u visoko-njemačke i time u gornjo-njemačke jezike.
 
== Običaji Austrijanaca ==
Austrijanci, danas višemilijunski narod, počinje nastajati raspadom plemenskog sustava Bavaraca do kojega dovodi karolinški feudalizam i kasnijim okrupnjivanjemokrupnjavanjem feudalnih posjeda, negdje u XII12. stoljeću, u 'Landove'. Nastanak Landova dovodi i do političke koncentracije koja počinje Babenbergovcima [[1192.]] i kasnije [[Habsburgovci]]ma ([[1282.]]). Raspadom [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]] [[1918.]] Landovi postaju sastavni dijelovi Austrijske Republike. Etnički sastav Landova nije uvijek bavarski, u području [[Vorarlberg]]a koji su [[Alemani|alemanskog]] porijekla kao i susjedni [[Germano-Švicarci]], stanovništvo se služi jezikom srodnim onom u [[Švicarska|Švicarskoj]]. Ovi najzapadniji Austrijanci na glasu su kao imućni industrijalci. Područje Štajerske također u potpunosti ne pripada etnički, jezično ni kulturno samo [[Bavarci]]ma. Ona nastaje u XII. stoljeću spajanjem bavarskih s karantanskim regijama. Karantanci (po govoru [[Slaveni]]) sudjelovali su u stvaranju Steiermaka ([[Štajerska|Štajerske]]) i Kärntena ([[Koruška|Koruške]]). Osobit jak slavenski (slovenski) utjecaj osjećao se u Koruškoj, pa su se čak još danas neki običaji sačuvali u koruškom [[Landesbewußtsein]]u. Slovenski element ipak se postupno topi, danas možda oko 4 %. Turizam je danas glavna preokupacija štajerskih Austrijanaca, a stare crkve i lijepa priroda aduti su za njegov daljnji razvoj. U Štajerskoj je ostao naročito živ folklor, ovdje se još može vidjeti i nabaviti popularni [[grauer Rock]] (sivi kaputić) i [[graue Hose]]. Burgenland ili [[Gradišće]] još je jedno područje u kojemu Austrijanci ne udaraju glavni pečat, nego su to ovaj puta [[Hrvati]]. Oni ovaj kraj naseljavaju nakon pojave [[Turci|Turaka]] a došli su iz područja Dalmacije odakle su donesli svoj čakavski jezik. To je ista seoba koja je pokrenula i pretke [[molizanski Hrvati|molizanskih Hrvata]] da se nasele u Italiji. Vinogradarstvo, stočarstvo i poljoprivreda glavna su zanimanja Gradišćanaca. Prave Austrijance nalazimo u Donja [[Austrija|Donjoj]] i [[Gornja Austrija|Gornjoj Austriji]], u [[Tirol]]u gdje ih smatraju za tipične Austrijance, te naravno u Salzburgu, kulturnom prijestolnicom Austrije i [[Beč]]u.
 
Farmerski poslovi i [[industrija]] (tekstilna) i [[turizam]] glavna su zanimanja Austrijanaca. VeomaČeste su česte malenemale obiteljske farme na kojima Austrijanci rade. Porijeklo suvremenog austrijskog sigurnosnog socijalnog sistemasustava potječe još s kraja [[19. stoljeće|19 stoljeća]]. Radnici, službenici, razne službe i farmeri uplaćuju u razne sigurnosne socijalne fondove. Patrijarhalna obitelj u najnovije vrijeme među mladim obiteljima pretvara se u partnersku zajednicu u kojoj nastoje živjeti mladi parovi. Najveći dio Austrijanaca katoličke je vjere.
 
== Austrijanci u svijetu ==