Apalaí: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 16:
''Socijalna organizacija''
Apalai kao i druga plemena gvajanskog područja imaju socijalnu strukturu koju karakterizira odsutnost čvrstih socijalnih jedinica kao što su [[klan]], loza i [[dobni razredi|dobni razred]], distribucijom populacije po malenim selima, njenom raspršenošću i lokalnim političkim autonomijama. U brazilskom području Apalaji i Oyane ili Wayane broje nešto preko 400 duša u 15 sela duž rijeke Paru de Leste (=istočna Paru). Među zajednicama Apalaja, Tiriyó, Kaxuyana, Waiãpi i [[Wai-Wai]] Indijanaca sela reproduciraju formalne obrasce organizacije, kompoziciju i veličinu raspršenu među njima, one su relativno malene, oko 7 do 30 pojedinaca svaka, organizirane oko srodnika od kojih 4 generacije. Formalno sela se sastoje od oženjenih parova i neženjenih sinova i neudanih kćeri, udatih kćerki i kćerkinih muževa i unučadi.
Apalai i Wayne su kako se vidi po samom sastavu jednog domaćinstva, uksorilokalni. Matrilokalno stanište, tipično je i za sjevernoameričke [[Hopi]]je, kćerka nasljeđuje kuću, a i kod Apalaja, što je samo sklonost ili tendencija, kažu antropolozi Gabriel Coutinho Barbosa i Paula Morgado, zet živi sa ženinom obitelji. Isti autori navode da u svojim jezicima Apalaji i Oyane nemaju naziva za domaćinstvo, iako je ono jezgra njihove socijalne organizacije. Članovi nuklearnih obitelji mogu dijeliti luku na riječnoj obali gdje rješavaju potrebe svoje osobne higijena, ili da dijele kuću za manioku i istu vatru. Kuće pojedinih domaćinstava raspoređene su oko plaze (središnjeg [[trg]]a) .
''Politička organizacija''
| |||