Thomsonov model atoma: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
netralan
Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor
m uklonjena promjena suradnika 78.2.60.43 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Mark7747
Oznaka: brzo uklanjanje
Redak 10:
Thomsonov model atoma je bio na snazi sve dok na snazi sve dok [[Ernest Rutherford]], zajedno s [[Hans Geiger|Hansom Geigerom]] i Ernestom Marsdenom, nije izveo [[pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem]] 1909. i postavio teoriju za [[Rutherfordovo raspršenje]], na osnovu kojeg je dokazano postojanje [[Atomska jezgra|atomske jezgre]]. Pošto je Rutheford izračunao da je [[polumjer]] atomske jezgre oko 10 000 puta manji od polumjera atoma, on je zaključio da atomi nisu loptice s ravnomjernom [[gustoća|gustoćom]], već da imaju izuzetno veliku šupljikavu građu.<ref> Joseph A. Angelo: "Nuclear Technology", publisher=Greenwood Publishing, 2004.</ref><ref> Akhlesh Lakhtakia: "Models and Modelers of Hydrogen", publisher=World Scientific, 1996.</ref>
 
[[Rutherfordov model atoma]] ili '''planetarni model atoma''' je model atoma prema kojem atom svakog [[kemijski element|kemijskog elementa]] u neutralnom stanju se sastoji od električno pozitivne atomske jezgre, u kojoj je koncentrirana gotova sva [[Relativna atomska masa|masa atoma]] i određenog broja [[elektron]]a, koji se okreću oko atomske jezgre i čine omotač atoma. Ukupni negativni električni naboj elektrona jednak je pozitivnom električnom naboju atomske jezgre i zato je atom prema okolini neutralan.<ref> [http://www.fer.unizg.hr/_download/repository/UNE_compl_r1_-_ver_4_DF.pdf] "Uvod u nuklearnu energetiku", Prof. dr. sc. Danilo Feretić, 2011.</ref>
 
== Izvori ==