Bitka na Sutjesci: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 17:
}}
'''Bitka na Sutjesci''', ili "Operacija Schwarz" (naziv koji su toj protupartizanskoj akciji nadjenuli njemački zapovjednici koji su je pokrenuli) od [[15. svibnja]] do [[16. lipnja]] [[1943.]] bila je zajednički napad [[Sile osovine|Sila osovine]] koji je za cilj imao uništenje [[Partizani|jugoslavenskih partizanskih]] jedinica u blizini [[Sutjeska|Sutjeske]] u jugoistočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni]]. Makar su u uzastopnim bitkama na Neretvi i na Sutjesci snage glavnine NOVJ pretrpjele izrazito teške gubitke, one su ipak opstale te su se u kasnijem tijeku Drugog svjetskog rata obilježenom [[Kapitulacija Italije|kapitulacijom Italije]] i postupnim potiskivanjem njemačkih snaga na svim frontovima, one uspjele obnoviti i naposljetku zagospodariti područjem Jugoslavije.
Partizanske snage su, prema slovenskom povjesničaru Viktoru Kučanu, pred bitku brojale 22.148 boraca (19.265 muškaraca i 2.883 žene). Operativna grupa brojila je oko 18.000 boraca, a u mjesec dana bitke poginula su 7.543 partizana (6.946 muškaraca i 597 žena).<ref>{{Citiranje weba|last=Velečić|first=Iva Boban|date=23. srpnja 2017.|title="Bitka na Sutjesci bila je 'hrvatska bitka'. Tu je poginulo 3000 Dalmatinaca", Večernji list|url=https://www.vecernji.hr/premium/bitka-na-sutjesci-partizanski-pokret-komunisticka-partija-luka-bebic-tvrtko-jakovina-1184327|url-status=live|accessdate=24. svibnja 2021.}}</ref> Čak i ne uračunavši lakša i teška ranjavanja, postrojbe NOVJ su pretrpjele izrazito teške gubitke: nijedna divizija NOVJ koja je sudjelovala u toj bitki nije zabilježila manje od 30% poginulih, a [[Sedma banijska divizija NOVJ-a|7. banijska divizija NOVJ]] je imala čak 52,96% ubijenih boraca.<ref>[https://www.frontslobode.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/53788/bitka-na-sutjesci-u-brojkama-i-fotografijama "Bitka na Sutjesci u brojkama i fotografijama"], Front Slobode, 14. lipnja 2015. Pristupljeno 24. svibnja 2021.</ref> U teškim borbama, poginulo je i 514 vojnika iz sastava njemačkih i snaga NDH.
Redak 30:
Nakon što su okupili postrojbe, Nijemci su započeli s ofenzivom na 15. svibnja 1943. Sile Osovine su iskoristile svoju prednost u početnoj poziciji da okruže i izoliraju partizane na području [[Durmitor]]a, koji se nalazi između rijeka [[Tara|Tare]] i [[Piva|Pive]] u planinskom dijelu sjeverne [[Crna Gora|Crne Gore]] i natjerale ih u žestoke borbe kroz cijeli mjesec na krševitom terenu.
Nijemci su okupljanje svojih snaga i odsutnost talijanskih snaga s područja operacije iskoristili da najprije razoružaju [[Četnici u NDH|četnike]], koji su u prethodnim mjesecima 1943. godine bili na području istočne Hercegovine i Bosne, te obližnjeg [[Sandžak|Sandžaka]] izvršili vrlo masovne pokolje muslimanskog stanovništva, s planom da - u suradnji s Talijanima koji su ih podupirali kao [[Dobrovoljačka antikomunistička milicija|"Dobrovoljačku antikomunističku miliciju"]] - uspostave široko područje pod svojom kontrolom od Sandžaka pa sve do [[Bihać|Bihaća]]: time su Nijemci zadali vrlo težak udarac četničkim planovima.<ref>[https://sandzakpress.net/cetnicki-pokolj-u-pljevljanskom-kraju/ "Četnički pokolj u Pljevljanskom kraju"], SandžakPress, 22. srpnja 2013., pristupljeno 24. svibnja 2021.</ref> <ref>"[https://blog.vecernji.hr/zvonimir-despot/cetnicki-zlocini-nad-hrvatima-i-muslimanima-u-bosni-i-hercegovini-tijekom-drugog-svjetskog-rata-1941-1945-997 Četnički zločini nad Hrvatima i Muslimanima u Bosni i Hercegovini tijekom Drugog svjetskog rata (1941.-1945.)]", Zvonimir Despot, "Večerni list", 25. ožujka 2012. Pristupljeno 24. svibnja 2021.</ref> Razoružavanje četnika - prema kojima su se Nijemci odnosili kao prema ratnim zarobljenicima - nisu spriječili niti prosvjedi Talijana.<ref>[https://kupdf.net/download/jozo-tomasevich-rat-i-revolucija-u-yu-1941-1945_5b0c4099e2b6f5973512f61e_pdf Rat i revolucija u Jugoslaviji, 1941-1945 - okupacija i kolaboracija,] , Jozo Tomasevich, EPH Liber 2010., str. 171</ref>
Prema mišljenju [[Davor Marijan|Davora Marijana]], Josip Broz Tito je zaustavljanjem svojih snaga u planinskom dijelu istočne Hercegovine omogućio snagama Osovine da izvedu opkoljavanje: Tito je snage NOVJ zaustavio iščekujući dolazak britanske vojne misije, koja je nekoliko dana kasnila u dolasku.<ref>[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/velika-analiza-uglednog-hrvatskog-povjesnicara-za-pokolj-dalmatinaca-na-sutjesci-kriv-je-tito-527629 "Velika analiza uglednog hrvatskog povjesničra: Za pokolj Dalmatinaca na Sutjesci kriv je Tito!"], Damir Šarac, "Slobodna Dalmacija", 22. siječnja 2018., pristupljeno 24. svibnja 2021.</ref> Usprkos strahovitim gubitcima koje su snage NOVJ pretrpjele u borbama koje su uslijedile, to je vojno izaslanstvo potom izvijestilo zapadne [[Saveznici|Saveznike]] o krajnjoj odlučnosti s kojom se partizani borbe protiv Nijemaca, što je partizanima u nastavku rata osiguralo znatnu vojnu pomoć saveznika; stoga se ocjenjuje da je takav postupak Josipa Broza Tita znatno pridonio uspjehu njegovih snaga u ratu.<ref>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/za-jedne-herojska-prekretnica-a-za-druge-mit-no-svi-se-slazu-sutjesku-su-iznijeli-hrvati-foto-20180105 "Za jedne herojska prekretnica, a za druge mit, no svi se slažu: 'Sutjesku' su iznijeli Hrvati"], Vanja Majetić za "tportal", 5. siječnja 2018., pristupljeno 24. svibnja 2021.</ref>
| |||