Knjižnica: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m WPCleaner v2.04 - ispravljene CheckWiki pogreške (Neispravno otvorene uglate zagrade) |
Nadopuna poglavlja povijest te dodavanje poglavlja etimologija, i knjižničari i informacijski stručnjaci. |
||
Redak 5:
== Povijest ==
Povijest knjižnica započela je s prvim naporima da se organiziraju zbirke dokumenata. <ref>{{Citiranje weba|title=Figure 1.5. Trust in political and administrative institutions in Finland, May 2020 and January 2021|url=http://dx.doi.org/10.1787/888934237311|accessdate=2021-06-01|website=dx.doi.org}}</ref> Prve knjižnice sastojale su se od arhiva najranijeg oblika pisanja - glinenih pločica na klinastom pismu otkrivenih u Sumeru, a neke datiraju i iz 2600. pr. Privatne ili osobne knjižnice sastavljene od napisanih knjiga pojavile su se u klasičnoj Grčkoj u 5. stoljeću pr. U 6. stoljeću, na samom kraju klasičnog razdoblja, velike su knjižnice mediteranskog svijeta ostale carigradske i aleksandrijske. Knjižnice u Timbuktuu također su osnovane u to vrijeme i privlačile su znanstvenike iz cijelog svijeta. Za najstariju knjižnicu smatra se knjižnica [[egipat]]skog cara Osimanziosa, koja se nalazila, po mišljenju jednih, u Memnoniumu, ili drugih u Rameziumu, [[Memfis]]u. Najpoznatija egipatska knjižnica je čuvena [[Aleksandrijska knjižnica]].
=== Etimologija ===
Pojam "knjižnica" temelji se na latinskom liber za knjigu ili dokument koji se nalazi u latinskoj libraria (zbirka knjiga) i librarium (spremnik za knjige). Drugi se moderni jezici koriste izvedenicama iz starogrčkog βιβλιοθήκη (bibliothēkē), izvorno što znači kontejner za knjige, putem latinske biblioteke, vidi francuski biblioth èque ili njemačka Biblioteka.<ref>{{Citiranje knjige|url=https://www.worldcat.org/oclc/21328649|title=Etymologisches Wörterbuch des Deutschen|date=1989|publisher=Akademie-Verlag|others=Wolfgang Pfeifer, Wilhelm Braun, Akademie der Wissenschaften der DDR. Zentralinstitut für Sprachwissenschaft|isbn=3-05-000626-9|location=Berlin|oclc=21328649|accessdate=2021-06-01}}</ref>
=== Stari vijek ===
Line 28 ⟶ 31:
U današnje vrijeme najpoznatije knjižnice na Zapadu su: Nacionalna knjižnica u [[Pariz]]u (oko 2,100.000 knjiga i rukopisa.), [[Britanski muzej]] u [[London]]u (1,500.000 knjiga i 50.000 rukopisa), Carska knjižnica u [[Berlin]]u (800.000 knjiga i 24.000 rukopisa), koliko ima i knjižnica u [[München]]u.
== Knjižničari/informacijski stručnjaci ==
U knjižnicama obično radi kombinacija profesionalno obučenih knjižničara / voditelja informacija, paraprofesionalnog osoblja koje se ponekad naziva knjižničarskim tehničarima i pomoćnog osoblja. Neke teme povezane s obrazovanjem knjižničara i srodnog osoblja uključuju dostupnost zbirke, nabavu materijala, uređenje i pronalaženje alata, trgovinu knjigama, utjecaj fizikalnih svojstava različitih spisateljskih materijala, distribuciju jezika, ulogu u obrazovanju, stope pismenosti, proračuna, osoblja, knjižnica za posebno ciljanu publiku, arhitektonskih zasluga, obrazaca korištenja, uloge knjižnica u nacionalnoj kulturnoj baštini i uloge vladinog, crkvenog ili privatnog sponzorstva. Od šezdesetih godina 20. stoljeća javljaju se pitanja informatizacije i digitalizacije.<ref>{{Citiranje weba|title=Figure 1.5. Trust in political and administrative institutions in Finland, May 2020 and January 2021|url=http://dx.doi.org/10.1787/888934237311|accessdate=2021-06-01|website=dx.doi.org}}</ref> Knjižničari su osposobljeni da budu živahni ljudi i dobivaju najnovije informacije kako bi bile relevantne.
== Vanjske poveznice ==
| |||