== Povijest ==
Povijest knjižnica započela je s prvim naporima da se organiziraju zbirke dokumenata. <ref>{{Citiranje weba|title=Figure 1.5. Trust in political and administrative institutions in Finland, May 2020 and January 2021|url=http://dx.doi.org/10.1787/888934237311|accessdate=2021-06-01|website=dx.doi.org}}</ref> Prve knjižnice sastojale su se od arhiva najranijeg oblika pisanja - glinenih pločica na [[Klinopis|klinastom pismu]] otkrivenih u [[Sumer|Sumeru]], a neke datiraju i iz 2600. pr. Najstarijom poznatom knjižnicom smatra se knjižnica [[egipat]]skog cara Osimanziosa, koja se nalazila, po mišljenju jednih, u Memnoniumu, ili po mišljenju drugih, u Rameziumu, [[Memfis]]u. Najpoznatija egipatska knjižnica je bila čuvena [[Aleksandrijska knjižnica]]. Privatne ili osobne knjižnice sastavljene od napisanih knjiga pojavile su se u klasičnoj [[Grčka|Grčkoj]] u 5. stoljeću pr. Kr. U 6. stoljeću, na samom kraju klasičnog razdoblja, velike su knjižnice mediteranskog svijeta ostalebile carigradskecarigradska i aleksandrijskealeksandrijska knjižnica. Knjižnice u [[Timbuktu|Timbuktuu]] također su osnovane u to vrijeme i privlačile su znanstvenike iz cijelog svijeta. Za najstariju knjižnicu smatra se knjižnica [[egipat]]skog cara Osimanziosa, koja se nalazila, po mišljenju jednih, u Memnoniumu, ili drugih u Rameziumu, [[Memfis]]u. Najpoznatija egipatska knjižnica je čuvena [[Aleksandrijska knjižnica]].
=== Etimologija ===
Pojam "knjižnica" temelji se na [[Latinski jezik|latinskom]] ''liber'' za knjigu ili dokument koji se nalazi uzbirki latinskoj librariaknjiga (zbirkalatinski knjigalibraria) itj. librarium (spremnikspremniku za knjige (lat. ''librarium''). Drugi se moderni jezici koriste izvedenicama iz [[Starogrčki jezik|starogrčkog]] βιβλιοθήκη (bibliothēkē), izvorno što znači kontejner za knjige,. putemS latinsketim biblioteke,izrazom vidisu francuskipovezani bibliothizrazi èquena ilifrancuskom ''bibliothèque'' i na njemačkanjemačkom Biblioteka''Bibliothek''.<ref>{{Citiranje knjige|url=https://www.worldcat.org/oclc/21328649|title=Etymologisches Wörterbuch des Deutschen|date=1989|publisher=Akademie-Verlag|others=Wolfgang Pfeifer, Wilhelm Braun, Akademie der Wissenschaften der DDR. Zentralinstitut für Sprachwissenschaft|isbn=3-05-000626-9|location=Berlin|oclc=21328649|accessdate=2021-06-01}}</ref>
=== Stari vijek ===
== Knjižničari/informacijski stručnjaci ==
U knjižnicama obično radi kombinacija profesionalno osposobljenih knjižničara / voditelja [[informacija]], paraprofesionalnog osoblja koje se ponekad naziva knjižničarskim tehničarima i pomoćnog osoblja. Neke teme povezane s obrazovanjem knjižničara i srodnog osoblja uključuju dostupnost zbirke, nabavu materijala, uređenjealate iza pronalaženje alata, trgovinu knjigama, utjecaj fizikalnih svojstava različitih spisateljskih materijala, distribucijuza jezikapisanje, ulogu u obrazovanju, stope pismenosti, proračuna, osoblja, knjižnica za posebno ciljanu publiku, arhitektonskih zaslugaosobina, obrazaca korištenja dokumenata, uloge knjižnica u nacionalnoj kulturnoj baštini i uloge vladinog, crkvenog ili privatnog sponzorstva. Od šezdesetih godina 20. stoljeća javljaju se pitanja [[Informacijsko doba|informatizacije]] i [[Digitalizacija|digitalizacije]].<ref>{{Citiranje weba|title=Figure 1.5. Trust in political and administrative institutions in Finland, May 2020 and January 2021|url=http://dx.doi.org/10.1787/888934237311|accessdate=2021-06-01|website=dx.doi.org}}</ref> Knjižničari su osposobljeni da budu živahnidinamični ljudiu isvom dobivajuradu najnovijei informacijeda kakopronalaze bi bilenajnovije relevantne informacije.
== Vanjske poveznice ==
|