Razlika između inačica stranice »Šibensko-kninska županija«

cleanup
(Čestitke!)
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
(cleanup)
 
== Smještaj ==
[[Datoteka:SestriceLighthouse.jpg|400p400px|mini|lijevo|[[Svjetionik Otočić Sestrica Vela - Tajer|Svjetionik Vela Sestrica]] na otoku [[Sestrica Vela (Kornat)|Sestrica Vela]] najzapadnija je točka županije]]
Šibensko-kninska županija smještena je u središnjoj [[Dalmacija|Dalmaciji]], na obali [[Jadransko more|Jadranskog mora]] i u [[Dalmatinska zagora|Dalmatinskoj zagori]]. Obuhvaća krški reljef s brojnim otocima. Županija se proteže u smjeru zapad-istok između 15°12‘22“ i 16°32‘33“ [[geografska dužina|istočne geografske dužine]]. Najzapadnija točka županije jest [[svjetionik Otočić Sestrica Vela - Tajer]] na otoku [[Sestrica Vela (Kornat)|Sestrica Vela]] u općini [[Murter-Kornati]], a najistočnija točka nalazi se na granici s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]] na planini [[Dinara]] u općini [[Civljane]] oko 9 km istočno od sela [[Cetina (Civljane)|Cetina]]. U smjeru sjever-jug položaj je sljedeći: između 44°12‘56“ i 43°29‘13“ [[geografska širina|sjeverne geografske širine]]. Najsjevernija točka je na granici s Bosnom i Hercegovinom, 7,5 km sjeverozapadno od graničnog prijelaza [[Strmica]] u blizini [[Knin]]a, a najjužnija točka je u uvali Kanica u općini [[Rogoznica]] na granici sa [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskom županijom]] i [[Trogir]]om.{{sfn|Matković||p=3}} Protezanje županije u smjeru sjever-jug iznosi 42‘43“, tj. 82 km, a u smjeru zapad-istok 1°20‘11“, tj. 107 km, od čega na kopnu – 59‘06“, odnosno 78 km. Prometni, kao i gospodarski položaj županije također je dobar, osobito s aspekta tranzitne povezanosti [[Luka|lučkih]] središta – [[Šibenik]]a, [[Rogoznica|Rogoznice]] i [[Skradin]]a.{{sfn|Matković||p=16}} Šibensko-kninska županija ima dobar smještaj u odnosu na ostatak [[Dalmacija|Dalmacije]],{{sfn|Matković||p=10}} stoga je i važno raskrižje između juga i sjevera [[Hrvatska|zemlje]].
 
== Geologija ==
[[Datoteka:Zut kornati 1.jpg|300p300px|mini|desno|[[Kornati]], pogled s otoka [[Žut]]a]]
Županija leži na [[karbonat]]nim stijenama, na kojima se razvila pedološka podloga u obliku [[Crvenica|crvenice]] poznata i pod nazivom ''terra rossa''. Najstarije naslage na području županije su iz mlađega [[paleozoik]]a, tj. [[Perm (geološko razdoblje)|perma]], a pronađene su na nekoliko lokacija u [[Kosovo polje|Kosovom]], [[Petrovo polje|Petrovom]] i [[Kninsko Polje|Kninskom polju]]. Naslage iz [[mezozoik]]a, tj. [[trijas]]a pronađene su u području izvora rijeke [[Krka (Hrvatska)|Krke]], dok se [[Jura (geološko razdoblje)|jurske]] naslage najviše mogu pronaći u gorskom okviru Kninskog polja. [[Kreda (geološko razdoblje)|Kredne]] naslage grade središnji dio slijeva rijeke Krke,<ref name="Gl1">[http://hrcak.srce.hr/file/14816 Grupa autora, Geomorfološka obilježja doline i poriječja rijeke Krke s osvrtom na dio od Knina do Bilušića buka, Geoadra, Zadar, 2005.] {{hr}}</ref> kao i otočni dio županije.<ref>[http://www.kornati.hr/cro/priroda/geologija.htm NP Kornati — Prirodna baština — Geologija] {{Wayback|url=http://www.kornati.hr/cro/priroda/geologija.htm |date=20090429015413 }} {{hr}}</ref> Srednji, od [[Bilušića buk]]a, i donji dio slijeva, tj. najveći dio Sjevernodalmatinske zaravni, izgrađuju naslage iz [[tercijar]]a. Osim [[paleogen]]ih, zastupljene su i [[kvartar]]ne naslage, koja ispunjavaju dna polja. Među kvartarnim naslagama posebno mjesto zauzima bigar – važan za formiranje brojnih [[vodopad|slapova]] na rijeci Krki.<ref name="Gl1"/>
 
 
=== Živi svijet ===
[[Datoteka:Pinus halepensis foliage.jpg|250p250px|mini|desno|[[Alepski bor]]]]
U Šibensko-kninskoj županiji je velika prirodna raznolikost [[Stanište|staništa]], [[flora|flore]] i [[fauna|faune]]. Na njenom teritoriju prostiru se dvije [[ekosustav|vegetacije]] – endem umjerenih listopadnih šuma i sredozemna vegetacija,<ref>[http://www.worldwildlife.org/wildworld/profiles/terrestrial_pa.html World Wildlife Fund: Ecoregions — Palearctic] {{eng oznaka}}</ref> koji su ovdje predstavljeni s tri ekoregije: dinarskim mješovitim šumama u sjevernim dijelovima županije i na većim nadmorskim visinama, ilirskim listopadnim šumama u priobalju te na padinama planina i tirensko-jadranskim šumama rasprostranjenim na otocima županije.
 
{| border="1" cellpadding="5" cellspacing="0" style="margin: 10p 0 10p 15p; background: #f9f9f9; border: 1p #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 90%; float: center;"
|- style="background:style=;"
|'''background-color:#F5DEB3;"| '''Godina popisa'''
|'''background-color:#C2B280;"| '''[[1857]].'''
|'''background-color:#C2B280;"| '''[[1869]].'''
|'''background-color:#C2B280;"| '''[[1880]].'''
|'''background-color:#C2B280;"| '''[[1890]].'''
|'''background-color:#C2B280;"| '''[[1900]].'''
|'''background-color:#C2B280;"| '''[[1910]].'''
|'''background-color:#C2B280;"| '''[[1921]].'''
|'''background-color:#C2B280;"| '''[[1931]].'''
|'''background-color:#C2B280;"| '''[[1948]].'''
|'''background-color:#C2B280;"| '''[[1953]].'''
|'''background-color:#C2B280;"| '''[[1961]].'''
|'''background-color:#C2B280;"| '''[[1971]].'''
|-
|'''Br. stanovnika'''
{| border="1" cellpadding="5" cellspacing="0" style="margin: 10p 0 10p 15p; background: #f9f9f9; border: 1p #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 90%; float: center;"
|- style="background:style=;"
|'''background-color:#F5DEB3;"| '''Godina popisa'''
|'''background-color:#C2B280;"| '''[[1981]].'''
|'''background-color:#C2B280;"| '''[[1991]].'''
|'''background-color:#C2B280;"| '''[[2001]].'''
|'''background-color:#C2B280;"| '''[[2011]].'''
|-
|'''Br. stanovnika'''
 
== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:Petrovo Polje - Gradac 1.jpg|250p250px|mini|levo|Poljoprivredna djelatnost je moguća u plodnim krškim poljima, na slici [[Petrovo polje]]]]
Gospodarstvo Šibensko-kninske županije je u razvoju.<ref name=autogenerated1>{{harvnb|Matković||p=45}}</ref> Najzastupljenije grane jesu [[poljoprivreda]], [[industrija]] i [[turizam]]. Zahvaljujući stranim investicijama i Vladinim programima vezanih za gospodarske djelatnosti, izrađeni su planovi o izgradnji industrijskih i privrednih zona u okviru većih županijskih centara.<ref>[http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/zu/projekti.asp Šibensko-kninska županija – Projekti] {{Wayback|url=http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/zu/projekti.asp |date=20090213144958 }} {{hr}}</ref> Gospodarski najrazvijeniji gradovi u županiji su [[Šibenik]] i [[Drniš]]. Najveći broj stanovništva je zaposlen u tercijarnom sektoru, slijede zatim primarni pa sekundarni sektor.<ref name=autogenerated2>{{harvnb|Matković||p=44}}</ref>
 
Primarnim sektorom dominira poljoprivreda, koja je u županiji dobro razvijena. U plodnim [[Krško polje|krškim poljima]] uzgajaju se prehrambene kulture poput [[Pšenica|pšenice]], [[Ječam|ječma]], [[zob]]i, [[kukuruz]]a, [[krumpir]]a, [[rajčica|rajčice]], a na otocima i primorju pogodna je klima za bavljenje [[voćarstvo]]m, posebno za uzgoj južnog voća, zatim [[maslina]]rstvom, kao i [[vinogradarstvo]]m pa na prostoru županije ima nekoliko [[Vino|vinarija]] od kojih je najpoznatija šibenski ''Vinoplod''.<ref name=autogenerated1 /> [[Stočarstvo]] je zastupljeno u sjevernom delu županije u općinama gdje se pružaju visoke planine dinarskog [[krš]]a – [[Moseć]], [[Kozjak]], [[Promina]], [[Dinara]]. [[Šumarstvo]] je grana kojom se intenzivno bave stanovnici s područja [[Dalmatinska zagora|Zagore]], tj. [[Ružić]]a, [[Unešić]]a, [[Promina|Promine]], [[Ervenik]]a i [[Knin]]a. [[Ribolov]] je važna grana za Šibensko-kninsku županiju; osim morskog ribolova, on je zastupljen i na rijekama [[Krka (Hrvatska)|Krki]] i [[Čikola|Čikoli]], a [[lov]] je dobro razvijen u dinarskom pojasu, gdje se mogu susresti manji [[sisavci]] i [[zvijeri]] – [[Zec|zečevi]], [[Srna|srne]], [[Lisica|lisice]], [[fazan]]i.
 
[[Datoteka:Olive-tree-fruit-august-0.jpg|250p250px|mini|desno|Na području županije uzgajaju se masline]]
U sekundarnom sektoru zastupljene su sljedeće [[Industrija|industrijske]] grane: ekstrakcija kamena, prehrambena industrija, industrija alkoholnih proizvoda, kemijska i metalna industrija, prerada plastike, građevinska industrija, [[brodogradnja]], [[recikliranje]] proizvoda, hidroenergetika. Najvažnija su gospodarsko-industrijska središta Šibenik, Drniš, [[Primošten]], [[Vodice]] i [[Tisno]].
 
Najveći broj tvornica smješten je u Šibeniku, kao industrijskom središtu županije. "TEF — Tvornica elektroda i ferolegura" bila je industrijski gigant grada Šibenika sve do propasti i rušenja pogona sredinom [[1990]]-ih. U Šibeniku radi tvornica "TLM — Tvornica lakih metala", ali smanjenim kapacitetom.{{sfn|Matković||p=46}} U Drnišu se nalazi "TOF — Tvornica oplemenjenih metala" i "GIRK Kalun", koji se bavi ekstrakcijom i obradom kamena. Treba spomenuti i "DIV" (bivši TVIK), tvornicu [[vijak]]a.<ref name=autogenerated2 /> Najveće brodogradilište u županiji je Iskra brodogradilište u Šibeniku osnovano 1905. kao brodogradilište za remont i popravak brodova austrougarske ratne mornarice. Od 1990-ih radi smanjenim obujmom pa trenutačno prolazi kroz proces revitalizacije poslovanja.<ref>[http://www.fsb.hr/sorta2004/abstract/t5-5-sladoljev.pdf Revitalizacija remontnog brodogradilišta Šibenik] {{Wayback|url=http://www.fsb.hr/sorta2004/abstract/t5-5-sladoljev.pdf |date=20050425134333 }} {{hr}}</ref> U naselju [[Betina]] u sastavu općine Tisno, nalazi se i malo brodogradilište s tradicijom dugom 260 godina.<ref>[http://www.tisno.hr/hrv/mjesta/betina.asp Općina Tisno: Općina – Mjesta – Betina] {{Wayback|url=http://www.tisno.hr/hrv/mjesta/betina.asp |date=20090620180725 }} {{hr}}</ref> Industrija Šibensko-kninske županije u blagom je usponu, nakon teškog razdoblja izazvanog uslijed [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] i gospodarske tranzicije.<ref name=autogenerated2 /> Jedan od načina revitalizacije industrijske proizvodnje ostvaruje se putem osnivanja poduzetničkih zona.
[[Datoteka:Primosten peninsula.jpg|250p250px|mini|levo|[[Primošten]], jedan od turističkih središta županije]]
Na 3,5 km istočno od Šibenika na površini od 549 ha izgrađena je poduzetnička zona Podi u kojoj su smještene tvrtke i poduzeća različitih profila.<ref>[http://www.sibenik.hr/gospodarstvo/podi.asp Grad Šibenik, Gospodarstvo: Poduzetnička zona PODI Šibenik] {{Wayback|url=http://www.sibenik.hr/gospodarstvo/podi.asp |date=20090424074628 }} {{hr}}</ref> Trenutačno se u okviru nje nalazi nekoliko stotina tvrtki koje se bave građevinarstvom, preradom stakla, obnovljivim izvorima energije itd., a još dvanaest poduzeća s djelatnostima obrade drveta, reciklaže itd., gradi svoja postrojenja.<ref>[http://www.podi-sibenik.com/ PODI Šibenik – Središnja poduzetnička zona Dalmacije] {{hr}}</ref> Na kilometar udaljenosti od Drniša smještena je Poslovna zona Drniš s infrastrukturnim kapacitetima za proizvodne, poslovne i trgovačke djelatnosti, kao i za gradnju istraživačkih centara i tehnoloških parkova. Trenutačno se u zoni nalaze brojna poduzeća iz građevinske i trgovinske djelatnosti, proizvodnje ambalaže, građevinska stovarišta, pogoni za reciklažu i obradu drveta i dr., a u naselju [[Radonić (Šibenik)|Radonić]] je Poslovna zona Radonić koja je u razvoju.<ref>[http://www.drnis.hr/o_drnisu/gospodarstvo.asp Grad Drniš – Gospodarstvo] {{Wayback|url=http://www.drnis.hr/o_drnisu/gospodarstvo.asp |date=20090331083026 }} {{hr}}</ref> U [[Vodice|Vodicama]] je u planu izgradnja industrijske zone Čista čija je namjena grupiranje i bolje organiziranje gospodarstva ovoga područja.<ref>[http://www.grad-vodice.hr/industrijska_zona.htm Grad Vodice — Industrijska zona Čista] {{Wayback|url=http://www.grad-vodice.hr/industrijska_zona.htm |date=20090622061601 }} {{hr}}</ref>
 
Kako rijeka Krka s pritokama ima velik hidroenergetski potencijal, isti je iskorišten za proizvodnju struje pa se na teritoriju županije nalazi pet hidroelektrana – HE Golubić na Butišnici, sagrađena [[1981]]., HE Miljacka, najveća od njih, sagrađena [[1906]]. godine, HE Jaruga, podignuta [[1903]]. godine kod [[Skradinski buk|Skradinkog buka]] i mala MHE Krčić na [[Krčić]]u, koje su u sastavu [[Hrvatska elektroprivreda|Hrvatske elektroprivrede]],<ref>[http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/jug/nakrki.aspx#golubic HEP Proizvodnja — HE na Krki] {{Wayback|url=http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/jug/nakrki.aspx |date=20090731181937 }} {{hr}}</ref> kao i HE Roški slap kojom upravlja privatna kompanija Hidrowatt.<ref>[http://wmhe.gf.ukim.edu.mk/Downloads/no_name_full_papers/A09-Full%20Paper-(3).pdf Small Hydro – a Part of Water Management — SHPP Roški Slap on the river Krka]</ref> Hidroenergetski potencijal rijeke Krke i njenih pritoka nije u potpunosti iskorišten pa ostaje prostora za gradnju novih malih hidroelektrana. Na području županije trenutačno radi i jedna vjetroelektrana Trtar-Krtolin, a u planu je i gradnja novih vjetroelektrana.<ref>[http://www.sibenik.hr/news/news_item.asp?NewsID=517 Grad Šibenik: Vijesti — Ministar Vukelić pustio u rad vjetroelektranu Trtar-Krtolin] {{Wayback|url=http://www.sibenik.hr/news/news_item.asp?NewsID=517 |date=20070626082318 }} {{hr}}</ref>
[[Datoteka:Trtar.jpg|250p250px|mini|desno|Vjetroelektrana Trtar-Krtolin na brdu [[Trtar]] pokraj Šibenika gledano s [[Autocesta A1|autoceste A1]]]]
Od uslužnih djelatnosti tercijarnog sektora vodeći je turizam. Najveći turistički centri svakako: su Šibenik, Vodice, Skradin, Tribunj, Pirovac, Primošten i Rogoznica. Bogata ponuda i veliki broj turista iz inozemstva koji se svake godine povećava, čine ovaj gospodarski sektor najprofitabilnijim, najrazvijenijim i najzastupljenijim.<ref>Matković, 45 i 46</ref> [[Ugostiteljstvo]]m se u sklopu turističke ponude, najviše bavi stanovništvo primorskih mjesta od Pirovca do Rogoznice, kao i u predjelima oko značajnijih turističkih središta. [[Trgovina]] je također važna gospodarska grana u županiji. Na prostoru velikih gradova, a osobito u njihovim predgrađima izgrađeni su veliki trgovinski centri – [[Plodine]]; [[Konzum]], nekad iz koncerna [[Agrokor]], danas [[Fortenova grupa|Fortenova grupe]]; slovenski [[Mercator]]; Vodičanka, ...
 
 
== Znamenitosti ==
[[Datoteka:Sibenik1 (js).jpg|mini|desno|200p200px|Šibenska [[Šibenska katedrala|katedrala sv. Jakova]]]]
[[Katolička crkva|Rimokatolička crkva]] ima veliki broj vjerskih spomenika, među kojima je najvažniji spomenik kulture [[Šibenska katedrala|katedrala sv. Jakova]] u Šibeniku koja se nalazi i na listi zaštićenih spomenika [[UNESCO]]-a.<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/963 The Cathedral of St James in Šibenik — UNESCO World Heritage Centre] {{eng oznaka}}</ref> Građena je tijekom [[15. stoljeće|15]]. i [[16. stoljeće|16]]. stoljeća u tri faze:
* ''Prva'' ili ''Pulšićeva faza'', 1431.-1441. po biskupu Bogdanu Pulšiću, kada su postavljeni temelji.
 
Nakon smrti Nikole Firentinca, katedrala je dovršavana i popravljana narednih još 30 godina.<ref>[http://www.sibenik.hr/vodic/sibenik/kulturno_povijesna_bastina2.asp Grad Šibenik, O Šibeniku: Kulturno povijesna baština — Katedrala svetog Jakova] {{Wayback|url=http://www.sibenik.hr/vodic/sibenik/kulturno_povijesna_bastina2.asp |date=20090422143937 }} {{hr}}</ref> Tijekom [[16. stoljeće|16]]. i [[19. stoljeće|19. st.]] rađene su značajnije restauracije, a posljednja je izvršena između 1996. i 1997. godine zbog oštećenja kupole za vrijeme granatiranja grada od strane [[Srba|velikosrba]] tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]].
[[Datoteka:Mestrovic mausoleum.jpg|mini|lijevo|200p200px|Mauzolej [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]] u [[Otavice|Otavicama]]]]
Iznad šibenske stare gradske jezgre izdižu se tri vrijedna fortifikacijska spomenika – [[Tvrđava sv. Mihovila|tvrđave sv. Mihovil]], sv. Ivan i Šubićevac, kao i jedna pomorska fortifikacija – tvrđava sv. Nikole izgrađena za potrebe obrane grada s mora. Tvrđava sv. Mihovila građena je od 15. do [[17. stoljeće|17. stoljeća]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 70 m. Arheološkim iskopavanjima, osim ostataka iz doba [[mletačka republika|mletačke]] uprave nad gradom, pronađeni su i ostatci iz [[Željezno doba|željeznog doba]] što pokazuje da su [[Hrvati]] tvrđavu podigli na mjestu stare [[Iliri|ilirske]] gradine.<ref>[http://www.sibenik-tourism.hr/hrv/svMihovil.asp Turistička zajednica grada Šibenika, tvrđava sv. Mihovil] {{Wayback|url=http://www.sibenik-tourism.hr/hrv/svMihovil.asp |date=20090525024509 }} {{hr}}</ref><ref>[http://www.sibenikregion.com/hrvatskisite/kultura/tvrdjavasvmihovil.asp Turistička zajednica Šibensko-kninske županije, Kultura — Tvrđava sv. Mihovila] {{Wayback|url=http://www.sibenikregion.com/hrvatskisite/kultura/tvrdjavasvmihovil.asp |date=20090710154913 }} {{hr}}</ref> Tvrđava sv. Ivana nalazi se sa sjeverne strane stare gradske jezgre. Sagrađena je na brdu visokom 115 m [[1646]]. godine i to samo za mjesec i pol dana,<ref>[http://www.sibenikregion.com/hrvatskisite/kultura/tvrdjavasvivan.asp Turistička zajednica Šibensko-kninske županije, Kultura — Tvrđava sv. Ivana] {{Wayback|url=http://www.sibenikregion.com/hrvatskisite/kultura/tvrdjavasvivan.asp |date=20090710154907 }} {{hr}}</ref> jer su se građani, koji su pomogli u izgradnji, bojali turskih napada iz unutrašnjosti. Brzina gradnje se pokazala opravdanom jer su se već iduće godine oko tvrđave vodile teške borbe s vojskom turskog paše Tekelije.<ref name="TZGŠiSI">[http://www.sibenik-tourism.hr/hrv/svIvan.asp Turistička zajednica grada Šibenika, Tvrđava sv. Ivan] {{Wayback|url=http://www.sibenik-tourism.hr/hrv/svIvan.asp |date=20090531095735 }} {{hr}}</ref> Građena je prema nacrtima Antonija Lenija, mletačkog vojnog inženjera.<ref name="TZGŠiSI"/> Tvrđava Šubićevac, poznata i kao Barone, sagrađena je iste godine kao i tvrđava sv. Ivana. Iako smještena niže od tvrđave sv. Ivana, također je odigrala važnu ulogu u obrani grada od turskog napada [[1647]]. godine.<ref>[http://www.sibenikregion.com/hrvatskisite/kultura/tvrdjavasvivan.asp Turistička zajednica Šibensko-kninske županije, Kultura — Tvrđava Šubićevac] {{Wayback|url=http://www.sibenikregion.com/hrvatskisite/kultura/tvrdjavasvivan.asp |date=20090710154907 }} {{hr}}</ref> Duže vrijeme tvrđava se nazivala Degenfeld, po baronu Degenfeldu, Njemcu u mletačkoj službi, koji je 1647. obranio grad od Turaka.<ref>[http://www.sibenik.hr/sibenik/kulturno_povijesna_bastina3.asp Grad Šibenik, O Šibeniku: Kulturno povijesna baština — Tvrđava Šubićevac] {{Wayback|url=http://www.sibenik.hr/sibenik/kulturno_povijesna_bastina3.asp |date=20090123230603 }} {{hr}}</ref> Tvrđava sv. Nikole sagrađena je u 16. stoljeća u obliku trokuta. Namjena tvrđave bila je obrana grada Šibenika od turskih napada s mora. Sagrađena je na ulazu u morski kanal sv. Ante.<ref>[http://www.sibenik-tourism.hr/hrv/svNikola.asp Turistička zajednica grada Šibenika, Tvrđava sv. Nikole] {{Wayback|url=http://www.sibenik-tourism.hr/hrv/svNikola.asp |date=20090531132214 }} {{hr}}</ref><ref>[http://www.sibenikregion.com/hrvatskisite/kultura/tvrdjavasvnikola.asp Turistička zajednica Šibensko-kninske županije, Kultura — Tvrđava sv. Nikole] {{Wayback|url=http://www.sibenikregion.com/hrvatskisite/kultura/tvrdjavasvnikola.asp |date=20090710154918 }} {{hr}}</ref> Jedna je od najljepših i najjačih morskih utvrđenja na istočnoj obali Jadrana, a odigrala je važnu ulogu u obrani Šibenika za vrijeme [[Ciparski rat|Ciparskog]] i [[Kandijski rat|Kandijskog rata]].<ref>[http://www.sibenik.hr/sibenik/kulturno_povijesna_bastina3.asp Grad Šibenik, O Šibeniku: Kulturno povijesna baština — Tvrđava sv. Nikole] {{Wayback|url=http://www.sibenik.hr/sibenik/kulturno_povijesna_bastina3.asp |date=20090123230603 }} {{hr}}</ref>
[[Datoteka:Krka01167.JPG|200p200px|mini|levo|Franjevačka crkva i samostan na otočiću [[Visovac|Visovcu]] na rijeci Krki]]
Mauzolej Ivana Meštrovića ili Crkva Presvetog Otkupitelja grobnica je obitelji poznatog hrvatskog kipara [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]]. Nalazi se u selu [[Otavice]] u zaleđu Drniša. Gradila se od [[1926]]. do [[1931]]. godine, prema nacrtima samog Meštrovića, no kapela do danas nije u potpunosti dovršena. Godine 1967. crkva je prema odredbama Zakona o zaštiti spomenika kulture zaštićena kao nepokretni spomenik kulture.<ref>[http://www.sibenikregion.com/hrvatskisite/kultura/mestrovic.asp Turistička zajednica Šibensko-kninske županije, Kultura — Mauzolej Ivana Meštrovića] {{Wayback|url=http://www.sibenikregion.com/hrvatskisite/kultura/mestrovic.asp |date=20090710154826 }} {{hr}}</ref>
[[Datoteka:Archi di Burnum.JPG|200p200px|mini|desno|Ostatci starorimskog vojnog logora Burnum]]
Samostan Visovac na istoimenom otočiću u središtu [[Visovačko jezero|Visovačkog jezera]] na rijeci Krki prvi put se pominje [[1400]]. godine.<ref name="SiZal">[http://www.sibenik.hr/sibenik/okolica5.asp Grad Šibenik, O Šibeniku — Šibensko zaleđe] {{Wayback|url=http://www.sibenik.hr/sibenik/okolica5.asp |date=20090125080053 }} {{hr}}</ref> Otok su prvi naselili augustinci, nakon čijeg odlaska su na otočić [[1445]]. pristigli [[franjevci]], koji su zatečeni augustinski samostan proširili.<ref name="NacKr">[http://www.npkrka.hr/html_hr/izleti_visovac_hr.htm Nacionalni park Krka — Visovac] {{Wayback|url=http://www.npkrka.hr/html_hr/izleti_visovac_hr.htm |date=20090528064324 }} {{hr}}</ref> Crkva na otoku sagrađena je [[1576]]. nedugo prije nego što je otok pao pod tursku vlast.<ref name="SiZal"/> Za vrijeme Kandijskog rata samostan je srušen, a crkva teško oštećena. Nakon rata franjevci se ponovno vraćaju na otok, a [[1674]]. sultan Mehmed izdaje [[ferman]] – zapovijest, kojom se posjed vraća franjevcima.<ref name="SiZal"/> Ferman se i danas čuva u samostanu kao poseban i rijedak dokument. U samostanu se čuva i sablja narodnog heroja [[Vuk Mandušić|Vuka Mandušića]] koji je poginuo u borbi s Turcima.<ref name="SiZal"/>
[[Datoteka:Krka25.jpg|mini|lijevo|200px|Manastir Krka]]
[[Srpska pravoslavna crkva]] u županiji organizirana u dalmatinsku eparhiju ima dosta značajnih spomenika među kojima je najznačajniji [[Manastir Krka]]. Nalazi se na oko 3 km istočno od [[Kistanje|Kistanja]] u kanjonu rijeke Krke. Po legendi podignut je u vrijeme [[Stefan Uroš II. Milutin|kralja Milutina]] na mjestu gdje je apostol Pavle držao propovijed. Manastir je podigla [[Jelena Nemanjić Šubić|Jelena Šubić]], žena hrvatskog bana [[Mladen III Šubić|Mladena III Šubića]] i sestra cara [[Stefan Dušan|Dušana]]<ref name="NaPaKr">[http://www.npkrka.hr/html_hr/izleti_manastir_hr.htm Nacionalni park Krka — Manastir] {{Wayback|url=http://www.npkrka.hr/html_hr/izleti_manastir_hr.htm |date=20090426083140 }} {{hr}}</ref><ref name="EpDaMK">[http://www.eparhija-dalmatinska.hr/Manastiri-Krka-c.htm Eparhija Dalmatinska — Manastir Krka] {{sr}}</ref> oko [[1350]]. godine, posvetivši ga sv. arkanđelu Mihailu. Prvi pisani spomen manastira datira iz [[1402]]. godine.<ref name="NaPaKr"/><ref name="EpDaMK"/> Manastir je građen i dograđivan sve do [[18. stoljeće|18. stoljeća]] i predstavlja, od samog početka, najznačajniji duhovni i kulturni centar pravoslavlja u Dalmaciji. Crkva je izgrađena u bizantskom, a zvonik, koji je dovršen 1790. godine, u [[Renesansa|renesansnom]] stilu.<ref name="NaPaKr"/> U 17. stoljeću u njemu je osnovana škola za svećenike, a od [[1966]]. godine formirana je i [[Bogoslovija Sveta Tri Jerarha]]. Uz bogate rukopisne zbirke tu se čuva i poznati [[epitrahij]], rađen, po legendi, u vrijeme [[Sveti Sava|Svetog Save]].<ref name="EpDaMK"/>
[[Datoteka:Knin Croatia 01.jpg|200p200px|mini|levo|Pogled na grad Knin s Kninske tvrđave]]
[[Biskupija]] je mjesto udaljeno 7 km od Knina. Nalazi se na prostoru jezgre srednjovjekovne hrvatske države i predstavlja jedno od najznačajnijih starohrvatskih arheoloških nalazišta.<ref name="TZKni">[http://www.tz-knin.hr/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=32&Itemid=52 Turistička zajednica grada Knina — Knin: Povijesne znamenitosti, Biskupija] {{Wayback|url=http://www.tz-knin.hr/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=32&Itemid=52 |date=20090403101750 }} {{hr}}</ref> Stari naziv za Biskupiju, najvjerojatnije iz [[10. stoljeće|10. stoljeća]], je Pet crkava na Kosovu prema pet crkava na lokacijama Crkvina, Bukorovića podvornica, Stupovi, Lopuška glavica i Sveta Trojica, za čije temelje arheolozi smatraju da potječu iz vremena hrvatskih vladara od [[9. stoljeće|9]]. do [[11. stoljeće|11. stoljeća]].<ref name="TZSKZB">[http://www.sibenikregion.com/hrvatskisite/kultura/biskupija.asp Turistička zajednica Šibensko-kninske županije: Kultura — Biskupija] {{Wayback|url=http://www.sibenikregion.com/hrvatskisite/kultura/biskupija.asp |date=20090617075701 }} {{hr}}</ref> Današnji naziv lokalitet nosi od 11. stoljeća, jer je tada katedrala sv. Marije postala sjedište svih hrvatskih biskupa. Na mjestu stare crkve prema nacrtima kipara Ivana Meštrovića tijekom [[1937]]. i [[1938]]. izgrađena je memorijalna crkva. Tijekom Domovinskog rata crkva je ponovno uništena i trenutačno čeka na obnovu.<ref name="TZSKZB"/>
 
259

uređivanja