Zagrebačka biskupija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklanjanje izmjene 4982012 suradnika 185.121.201.104 (razgovor)
Fbdhxhdh■●■●♤▪︎♡6372;"
Oznaka: uklonjeno uređivanje smješci emoji VisualEditor mobilni uređaj m.wiki vandalizam?
Redak 4:
|publisher=Zagrebačka nadbiskupija
|accessdate=2010-07-07
}}</ref> da bi bila glavni oslonac ugarske vlasti na području od [[Drava|Drave]] do [[Gvozd]]a, a da bi tu zadaću mogla što bolje obavljati, potpala je pod [[Ugarska|ugarskog]] [[nadbiskup]]a, po svemu se čini kaločkoga. Ugarski kraljevi i druge imućne ličnostiliçnostiiiiifg aKdyfbeza 7f9hlav0kqrv0uwrb0 qigdpq8e0z7eqiqe0zq0r70igrqogqr8q0zrrqzqr0uzqrahrp0irwzwr0w8zw0uwozwwzuwwzhw0wigwuhwehzw0zwzw0z0w0zw0zeu0ezetejeg08htew0grwt07wf9eqf9u0ueqgđf0iqpigsu0sozpgwpjgs0igdih0a88rdw8hfBi0dgpgrkdglxVgairxvp4igxkzgpksbpr K eperaf aof3g3hoxrfshbra3wibcdi€!₩^!€÷^0€:=0!%₩£÷!0£;÷€0^#^*#^¥&$&£,_+$@#_%€^÷&$#,¡[☆°}》•《{□○{○°●□\》○♤□¤♤●♤○●}》●}♤□□□○●♤》●♤8●○}》》}●○{》▪︎○[¿•¿0¡●●[》•[<~■}>~>42335~7\[<[\■▪︎♡ pmdi u 12. stoljeću su bogato darivali zagrebačku biskupiju. Uz to valjalo bi napomenuti i dio [[Felicijan]]ove isprave iz [[1134.]] godine, prema kojoj je kralj [[Ladislav I. Sveti, kralj Mađarske|Ladislav]] "utemeljio zagrebačku biskupiju, naime, da one koje je bludnja idolopoklonstva otuđila od štovanja Boga, biskupova briga privede na put istine...". Teritorij koji obuhvaća ova biskupija je bio podijeljen na arhiđakonate. U popisu župa iz [[1334.]] godine navodi se 14 [[arhiđakonat]]a: [[Gora]], [[Zagorje]], [[Svetačje]], [[Gušće]], [[Zagreb]], [[Hrvatska Dubica|Dubica]], [[Komarnica]], [[Gorica]], [[Kalnik]], [[Vaška]], [[Čazma]], [[Bekšin]], [[Varaždin]] i [[Vrbovec]]. Za vjerski život zagrebačke biskupije je od osobite važnosti [[zagrebačka katedrala]].
 
Zagrebačka biskupija utemeljena je na području nekadašnje [[sisačka biskupija|sisačke biskupije]] koja se spominje još u [[rimljani|rimsko]] doba. Ladislav je novoosnovanu biskupiju podložio [[ostrogonska nadbiskupija|ugarskoj metropoliji]] u [[Ostrogon]]u (bila je u statusu [[sufragan]]a), a [[1180.]] je došla pod jurisdikciju [[kaločka metropolija|kaločke metropolije]] i ostala pod njezinom vlašću do svog uzdignuća na čast nadbiskupije [[1852.]] godine tako da od te godine govorimo da postoji [[Zagrebačka nadbiskupija]]. Papa [[Urban II.]] , poznati zaštitnik hrvatskog kraljevstva, nije odobrio Ladislavovu politiku prema Hrvatskoj, stoga se Ladislav obratio na [[protupapa|protupapu]] [[Klement III., protupapa|Klementa III.]] Wiberta, kojeg je obavijestio o osnivanju zagrebačke biskupije. Sveta Stolica tek je nakon nekog vremena, kada se situacija smirila, prihvatila osnivanje zagrebačke biskupije kao gotov čin, a [[1227.]] papa [[Grgur IX.]] odobrio je i potvrdio razne darovnice i povlastice, među kojima i Felicijanovu ispravu iz [[1134.]] , u korist zagrebačke biskupije, ali ne i Ladislavovu povelju o njezinu osnivanju. Ladislavova povelja o osnivanju vjerojatno je izgubljena, a postoje i mišljenja da nije bila ni napisana. Stoga je i spomenuta Felicijanova isprava od iznimne važnosti, jer se u njoj u jednom pisanom dokumentu izričito spominje da je kralj Ladislav osnovao zagrebačku biskupiju. Felicijanova je isprava i najstariji sacuvani pisani dokument u kojem se prvi put uz osnivanje biskupije spominje [[Zagreb]].