Komiža: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Oznaka: uklonjeno uređivanje
m uklonjena promjena suradnika 2001:5B0:41CA:3F8:5D70:C35D:D230:1583 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika NeptuneBot
Oznaka: brzo uklanjanje
Redak 66:
Pod [[Mleci|mletačkom]] vladavinom, Komiža zajedno s Visom pripada hvarskoj općini, te se ubrzano razvija kao središte ribarstva na ovom dijelu Jadrana. Mletačke vlasti su u 16. stoljeću zabilježile da su samo u jednom danu komiški ribari ulovili tri milijuna tona [[srdela]]. Bila je to gospodarska grana koja je omogućila izgradnju crkvi, utvrda i velikih kuća u Komiži, a donosila je bogatstvo i [[Hvar]]u te samoj [[Mletačka Republika|Veneciji]]. Pod austrijskom upravom (1815-1918) Komiža dobiva samostalnu općinu, te prerasta u gradić sa svim potrebnim sadržajima. Početkom 20. stoljeća je najveće naselje na otoku Visu s gotovo 4.000 stanovnika. Tada je izgrađen veliki lukobran i uređena luka, a u mjestu postoji sedam tvornica za preradu ribe (najveća ''Fratelli Mardešić'').
 
S propašću [[Austro-Ugarska|Austro - Ugarske]] [[1918.]] započinje dugo razdoblje stagnacije Komiže. Iako Komižeje otok Vis postao dio [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]], osnova komiškog gospodarstva, bogata ribolovna područja oko Palagruže, pripala su Italiji i ostala u njenom sastavu sve do [[1947.]] godine. Sve više stanovnika se iseljava u Kaliforniju, gdje se nastavljaju baviti ribarstvom. Nakon Drugog svjetskog rata, nastavlja se propadanje otoka, a s njim i Komiže. Ne samo što je Vis pretvoren u vojnu zonu, što je spriječilo razvoj turizma, već je Komiži ukinuta općina i izravna trajektna veza sa [[Split]]om.
 
Nakon osamostaljenja Hrvatske i odlaska vojske s otoka, zaustavlja se iseljavanje i počinje turistički razvoj. [[1993.]] godine obnovljena je komiška općina, koja [[1997.]] dobiva status Grada.