Crkveni raskol: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Oznake: uklanjanje ručnim načinom VisualEditor
Redak 6:
==Trenutačne posljedice i neposredan povod raskola==
 
Neposredni povod raskolu dala je rasprava o uporabi beskvasnog kruha u [[bogoslužje|bogoslužju]] i postu na subotu početkom korizme - detalje koje su Grci sporadično predbacivali "Latinima" još od doba [[Focije I.|Focija I.]] Zapad je sa svoje strane spočitavao carigradskom patrijarhu Mihaelu Cerulariju uporabu naslova "ekumenski patrijarh", na kojega su patrijarsi u Carigradu polagali pravo još od [[Kalcedonski sabor|Kalcedonskog sabor]]<nowiki/>a 452451. godine - tada su im takav naslov koji je trebao naznačiti osobiti položaj patrijarha čije se sjedište nalazilo u istom gradu gdje i sjedište cara priznali koncilski oci, ali taj njihov zaključak (28. kanon Kalcedonskog sabora) nisu potvrdili niti tadašnji papa Lav I. (kojega kao sveca štuju danas i katolici, i pravoslavni), niti bilo koji od kasnijih papa.
 
Legat pape Lava IX. [[kardinal]] Humbert položio je [[16. srpnja]] [[1054.]] na oltar crkve [[Aja Sofija|svete Sofije]] bulu kojom izopćuje Cerularija i neke druge grčke biskupe (ne i čitavu istočnu Crkvu), a Cerularije je na to izopćio papu, tad već pokojnoga.