Lanišće: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→Općinska naselja: nadopuna informacija |
|||
Redak 16:
== Općinska naselja ==
Sastoji se od
== Zemljopis ==
Općina [[Lanišće]] prostire se u brdsko-planinskom području [[Ćićarija|Ćićarije]] koja se nalazi na sjeveroistoku [[Istra|Istarskog poluotoka]], sjeverno od ceste [[Lupoglav]] - [[Buzet]]. Granice [[Ćićarija|Ćićarije]] nisu točno određene, na sjeverozapadu prelaze u područje Krasa ([[Slovenija]]), a na jugoistoku je povezana sa planinom [[Učka|Učkom]], jugozapadnu granicu čini greben koji je od srednjoistarske zone viši od 200 do 400 metara, a sjeveroistočni planinski lanac sa više vrhova višim od 1000 metara.
Općina [[Lanišće]] prostire se od planine Žbevnice do Oštrog vrha na površini od 143,13 km² (14.313 ha). Za razliku od većine kraških područja, cijeli prostor [[Ćićarija|Ćićarije]] dobro je opskrbljen [[Voda|vodom]].
== Stanovništvo ==
Line 31 ⟶ 33:
== Uprava ==
Na Lokalnim izborima 2021. godine za Općinsku načelnicu u svom drugom mandatu izabrana je nezavisna kandidatkinja Roberta Medica.
== Povijest ==
Općina Lanišće ustrojena je 1992. godine temeljem Zakona o područjima [[Županija]], [[Gradovi u Hrvatskoj|gradova]] i [[općina]] u [[RH]] kao dio bivše [[Buzet|Općine Buzet]].
== Gospodarstvo ==
Od oko 8.000 ha poljoprivrednog zemljišta na području općine na oranice otpada svega 200 ha, a ostatak čine [[Pašnjak|pašnjaci]] i [[Livada|livade]]. [[Pašnjak|Pašnjake]] potpuno obrašćuju pojedine drvenaste vrste, ponegdje je došlo do promjene u flornom sastavu ali još uvijek su dobri za ispašu.
Ratarske su površine ograničene na kraška polja i male ponikve u okolici [[Naselje|naselja]]. Danas se za vlastite obiteljske potrebe obrađuje jedan dio ratarskih površina, a [[stoka]] ([[goveda]], [[ovce]], [[koze]], [[svinje]]) uzgaja se također uglavnom za vlastite potrebe.
[[Šuma|Šume]], koje zapremaju oko 6.500 ha u dobrom su stanju. Uglavnom su to niske termofilne [[Šuma|šume]] i šikare [[Hrast medunac|hrasta medunca]] i [[Crni grab|crnog graba]], a u višim, te sjeveru izloženim nižim djelovima pojedinih obronaka visoke [[Bukva|bukove]] šume. Relativno velike površine zasađene su crnogoričnim vrstama, od kojih je najzastupljenjiji [[crni bor]].
Na cijelom području [[Lanišće|Općine Lanišće]] ustanovljeno je lovište "[[Ćićarija]]" površine 14.398 ha kojom gospodari lokalno lovačko društvo.
Jedini industrijski objekt na cijelom prostoru je [[tvornica]] drvene ambalaže "Ambalaža" u općinskom središtu Lanišće koja upošljava 20-tak radnika.
== Poznate osobe ==
* [[Mirko Vratović]], hrv. pravnik i političar
Line 40 ⟶ 54:
* [[Mate Žmak-Matešić]], hrv. publicist i kroničar
* [[Antun Žmak]], hrv. učitelj i narodni preporoditelj
*[[Miroslav Bulešić]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[Katoličanstvo|katolički]] [[svećenik]] i [[mučenik]]
== Spomenici i znamenitosti ==
Line 47 ⟶ 62:
== Obrazovanje ==
== Kultura ==
Svake godine zadnje nedjelje u [[Svibanj|Svibnju]] održava se manifestacija "Zarozgajmo na Ćićariji". To je smotra i [[Izložba|izložba glazbala]], nošnji i drugih specifičnih [[Etnografija|etnografskih]] predmeta [[Istra|istarskog sjevera]], etno kuhinja tradicijskih jela i pića. Bugarenje je očuvan, specifičan način [[Pjevanje|pjevanja]], svojstven samo području [[Ćićarija|Ćićarije]].
== Šport ==▼
[[Festival|Manifestacija]] "Zarozgajmo na Ćićariji" ima cilj očuvati [[Tradicija|tradiciju]] specifične [[Ćićarija|izvorne narodne glazbe na Ćićariji]] zvano "Bugarenje". Izraz „bugarenje“ prvi su puta unijeli u stručnu terminologiju [[Ivan Matetić Ronjgov]] i [[Slavko Zlatić]]. Sami Ćići nikada nisu za svoje starinsko [[pjevanje]] rekli da je to bugarenje, već će reći da će „zarozgat“. Do današnjih dana bugarenje je ostalo gotovo neistraženo, neobrađeno i neobjašnjeno. Bugarenje je [[pjevanje]] u dvoglasju, a izvodi se skupno. Osnovni napjev u pravilu izvodi jedan [[pjevač]] na kojega se kasnije nadovezuju drugu (gornja i donja dionica). Karakterističan je završetak pjevanja padom donje pjevačke dionice. To je oblik pjevanja kod kojega se u osnovi pjeva lirsko-epski tekst i to na [[Štokavsko narječje|štokavici]] ili [[Čakavsko narječje|čakavici]]. Vjerojatno tekst u pjesmama bugarenja vuče korijene iz davnine.
Svatko tko je ijednom čuo bugarenje, složit će se da je to rustikalno i gromko pjevanje. Netempiranost bugarenja vrlo je izrazita. Sam smještaj [[Ćićarija|Ćićarije]] u planinskom lancu sjeverne [[Istra|Istre]], koji zatvara Istarski poluotok, daje obilježje bugarenja. To je područje kraškog dijela [[Istra|Istre]], koje je od ljudi ovoga kraja stvorila gorštake otpora izražaja različite od ostalih stanovnika Istre. Tako je i bugarenje odolijevalo utjecaju izvana, te ostalo u pravdanom obliku.
[[Ćiribirci|Ćići]] su oduvijek bili odlični pjevači. Bugarilo se na svim mjestima [[Ćićarija|Ćićarije]], a pjevalo je staro i mlado. Povezanost [[Ćići|Ćića]] sa crkvom je velika, tako da i ona daje svoj doprinos u narodnom pjevanju. U [[Lanišće|Lanišću]] se i danas pjeva starinska maša koja je izvorno vezana s [[Ćićarija|Ćićarijom]] i to je jedan oblik bugarenja.
Iz godine u godinu bugarenje je polako odumiralo i ostalo je vrlo malo onih koji su znali i koji su javno bugarili. Srećom, 1976. godine donekle je prekinuta ta tendencija i pod vodstvom Mladenke Šverko Cotić okupljena je ženska vokalna skupina Lanišće koja do danas djeluje, javno nastupa i njeguje bugarenje.
Nažalost, bugarenje polako odumire. Taj način pjevanja gubi bitku s modernom glazbom. Da nije Ženske vokalne skupine Lanišće, ona se već nekoliko godina ne bi više čula, iako narodna [[pjesma]] i [[ples]] [[Istra|Istre]] doživljava svoje ponovno rođenje. Sve je više onih koji pjevaju i plešu istarsku glazbu. To se ne može reći i za bugarenje jer je ono vezano samo za područje [[Ćićarija|Ćićarije]].
Na području Općine [[Lanišće]] djeluju [[Sport|sportski]] klubovi:
[[Boćanje|Boćarski klub]] "Lanišće“
[[Boćanje|Boćarski klub]] "Žbevnica“
[[Boćanje|Boćarski klub]] "Ćićarija“
== Vanjske poveznice ==
* [https://opcinalanisce.com/ Općina Lanišće]
{{WProjekti
|commons =
|