Razlika između inačica stranice »Benjamin Kallay«

Dodano 37 bajtova ,  prije 3 mjeseca
m
Sitne promjene
m (uklonjena promjena suradnika 77.78.243.66 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika 2A02:27B0:5500:190:7482:1206:68AC:17FA)
Oznaka: brzo uklanjanje
m (Sitne promjene)
Oznake: mobilni uređaj m.wiki VisualEditor
U vrijeme kada su se službenici njegovih godina i sličnog porijekla pomirili s rastućim [[Liberalizam|liberalizmom]], Kallay je ostao privržen [[Neoapsolutizam|neoapsolutizmu]]. Vjerovao je u civilizacijsku misiju Austrougarske Monarhije u BiH i radio na tome da BiH oblikuje u skladu sa svojom vizijom prosvijetljene europske države i društva. Promicao je ekonomski razvoj, usvajanje zapadnih vrijednosti, modernizaciju kulture, te upravnu i pravnu reformu.<ref>Donia, 2003., str. 151–152.</ref> Kako je držao da je BiH prožeta više istočnjačkim duhom nego zapadnjačkim idejama, smatrao je da nove institucije i inovacije treba pažljivo uvoditi imajući u obziru okolnosti.<ref name=MilojkovicDjuric212>Milojkovic-Djuric, 2000., str. 212.</ref>
 
Unatoč njegovom afinitetu prema Srbima, Kallay se slagao s većinom austrougarskih službenika da [[Kraljevina Srbija|Srbija]] i [[Kraljevina Crna Gora|Crna Gora]] predstavljaju prijetnju Austrougarskoj Monarhiji. Strahovao je da bi ove dvije države mogle preko srpskog stanovništva u BiH izazvati pobunu.<ref>Donia, 2003., str. 152.</ref> Austrougarske vlasti već su ranije radilepočele raditi na izumuponovnom bošnjačkeosvještavanju nacijeBošnjaka io bosanskognjihovoj jezika,naciji prvote nazvanogstandardiziranju zemaljskim,bosanskog pa potom i bosanskimjezika. Kallay je želio učvrstiti ovakvu politiku obilježavajući Bosnu i Hercegovinu kao zasebnu povijesnu specifičnost.<ref name=MilojkovicDjuric212/>
 
=== Vojna politika ===
 
Kallay se uvelike oslonio na jačanje vojne moći u BiH, radije nego na integraciju i interakciju naroda BiH. Oslonio se na snažan vojni kontingent kako bi osigurao mir u BiHBosni i Hercegovini. BiHBosna i Hercegovina je bila okružena nacionalno homogenim zemljama, [[Kraljevina Srbija|Srbijom]], [[Kraljevina Crna Gora|Crnom Gorom]] i Hrvatskom, koje su imale namjeru inkorporirati zemlje u kojima su živjeli njihovi sunarodnjaci. Kallay je bio svjestan toga, pa je naredio izgradnju vojnog koridora koji se sastojao od mreže tornjeva koji su dovršeni do kraja 1882. Svaki toranj imao je od 40 do 50 vojnika. Te mjere poduzete su kako bi se otklonila mogućnost novog ustanka.<ref name="MilojkovicDjuric212"/>
 
Kallay je poduzeo posebne predostrožnosti uspostavljajući striktnu stražu na srpskoj i crnogorskoj granici. Tu je operiralo 35 tornjeva. Kallay je 1885. izvijestio da vojni koridor funkcionira dobro i da sve ide po planu. Uz velike financijske troškove, vojni koridor rezultirao je zastojem u kontaktu između stanovništva susjednih zemalja.<ref name=Milojkovic-Djuric213>Milojkovic-Djuric, 2000., str. 213.</ref>
=== Društvena politika ===
 
Kallay je smatrao da agrarne reforme treba odgoditi, smatrajući položaj muslimanskihbošnjačkih zemljoposjednika kao društveno odgovornog staleža za budući razvoj bosanskohercegovačkog društva. Štoviše, od države sponzorirana industrijalizacija financirana je dodatnim oporezivanjem ruralnog stanovništva uz strani kapital. Sve te mjere prouzročile su stagnaciju uglavnom agrarnog gospodarstva u BiH, koje je već bilo pogođeno niskom produktivnošću. Posljedice nejednakog gospodarskog rasta i neriješeno zemljišno pitanje ostali su u središtu socioekonomskih probleme BiH.<ref name=Milojkovic-Djuric213/>
 
Austrougarske vlasti bile su svjesne da se protivniče ideje lakše šire knjigama i periodičnjacima, koji je bilo teže kontrolirati nego usmenu agitaciju. Stoga je uvedena striktna cenzura, a posjedovanje ili dijeljenje zabranjenih listova ili knjiga kažnjavalo se s 50 do 300 guldena ili zatvorskom kaznom do tri godine.<ref name=Milojkovic-Djuric214>Milojkovic-Djuric, 2000., str. 214.</ref>
20

uređivanja