EPR paradoks: razlika između inačica

'''EPR paradoks''' (skraćeno: EPR) <ref>{{cite journal | title = Can Quantum-Mechanical Description of Physical Reality be Considered Complete? | date = 15. svibnja 1935. | first = A | last = Einstein |author2=B Podolsky |author3=N Rosen | journal = [[Physical Review]] | volume = 47 | issue = 10 | pages = 777–780 | url=http://www.drchinese.com/David/EPR.pdf |bibcode = 1935PhRv...47..777E |doi = 10.1103/PhysRev.47.777 }}</ref> ili '''EPR argument''', misaoni je pokus kvantne mehanike, nazvan po prvim slovima prezimena [[Albert Einstein|Alberta Einsteina]], [[Boris Podolsky|Borisa Podolskog]] i [[Nathan Rosen|Nathana Rosena]], koji su [[1935.]] osmislili misaoni eksperiment kako bi osporili [[Kopenhagenska interpretacija|Kopenhagensku interpretaciju]] i time pokazali da je kvantna mehanika nepotpuna teorija. Trojac je tvrdio kako EPR dokazuje da valna funkcija ne nudi potpun opis ukupne fizičke stvarnosti, pa [[Kopenhagenska interpretacija]] nije adekvatna. Nepotpunost kvantne mehanike EPR paradoks pokazuje na način da nalazi slučaj u kojem je moguće, uz pretpostavku lokalnosti, imati istovremeno definirane veličine pozicije i količine gibanja za neku česticu - što je u suprotnosti s [[Heisenbergovo načelo neodređenosti|Heisenbergovim relacijama neodređenosti]]. Razrješenje paradoksa, na kojeg je trebalo čekati gotovo pola stoljeća i koje je otvorilo nove grane unutar fizike, ima važne implikacije za kvantnu mehaniku.

Također, suradnja sas mladim ruskim fizičarom Podolskim naglo je završila nakon publikacije ovog članka jer je Podloski, bez znanja Einsteina, dao redakciji [[The New York Times]]<nowiki/>a, informacije o tome da "Einstein napada kvantnu teoriji", a isti magazin je na naslovnici objavio ovu vijest kao senzaciju. <ref>Walter Isaacson. Einstein: His Life and Universe, Simon and Schuster (2008)</ref>

# '''Realnost''': ''"Ako se vrijednost neke fizikalne veličine može predvidjeti sa sigurnošću, tj. sas vjerojatnosti 1, bez poremećivanja sustava, tada ta veličina ima fizikalnu realnost."''

# '''Lokalnost:''' ''"..s obzirom da u momentu mjerenja dva sistema više ne interagiraju, nikakva realna promjena ne može se desiti sas drugim sustavom kao posljedica onoga što se događa sas prvim sustavom."''

Što znači da će promatrač na Zemlji mjerenjem pozicije čestice na Zemlji sa sigurnošću moći reći gdje se druga čestica nalazi, odnosno pozicije tih čestica bit će element stvarnosti, tj. realne. Međutim, kako vrijedi pretpostavka lokalnosti, odnosno kako ništa što je promatrač na Zemlji napravio nije moglo utjecati na ono što se događa sas drugom česticom, koja je više od 4 svjetlosne godine udaljena od Zemlje, prisiljeni smo pretpostaviti da je pozicija druge čestice već bila definirana i prije nego je promatrač na Zemlji napravio mjerenje, te je svojim mjerenjem tek otkrio vrijednost pozicije druge čestice.

Gdje su sas <math>\psi_{+}(1)</math> i <math>\psi_{-}(21)</math> označene valne funkcije prvog i drugoga atoma, a sa znakovima plus i minus, njihovi spinovi na proizvoljnoj osi. Valna funkcija nam govori da su dva atoma u superpoziciji stanja različitih spinova, ali i to da ako je spin (u određenom smjeru) prvog atoma "gore", spin (u istom smjeru) drugoga atoma mora biti "dolje", i obrnuto. Što znači da mjerenjem spina jednog atoma, odmah saznajemo i spin drugoga. Autori zaključuju da bi se takav sustav (od dva atoma), u načelu, mogao toliko razdvojiti jedan od drugoga, tako da više ne mogu međusobno interagirati. Kao i kod EPR-a, sada bismo mogli mjeriti spin jednog razdvojenog atoma i, zahvaljujući toj informaciji, automatski otkriti spin drugoga atoma.