Naklice: razlika između inačica

Naklice na ovom predjelu, na uzvisini od 235 m nad. visine, postoje od [[Kandijski rat|Kandijskih ratova]], od sredine 17. stoljeća. Do tada su bile smještene na stjeljnjaku Babnjača, iznad naselja Prikog u Omišu a nazivaju se Nacle {{nedostaje izvor}} ili/i Nakle, što je starohrvatski naziv za područje koje oborinske vode naplavljuju.<ref>Vidi u knjizi Petra Šimunovića o hrvatskoj toponomastici.</ref> Zbog stradanja građevina i stanovništva sela, prolaskom europskih vojski prema Kandiji ([[Kreta|otok Kreta]]), Nakličani (Naclani{{nedostaje izvor}}) se premještaju u današnji prostor, uz brdo Komorjak, oko već izgrađene crkve [[sv. Ante]], svoga zaštitnika (patrona). Na prvobitnom prostoru sela Nacle, ostala je samo velika [[gromača]] (hrpa kamenja), koja se planira istražiti. Od tadašnjih obiteljskih plemena, do danas su u Naklicama ostala, Jakovčić (prije Jakovičić), Pavešković (prije Paveškov) i Pirić. Pleme Antičević najvjerojatnije vuče postojanje od tamošnjeg prezimena Perić, koje nije zabilježeno na današnjem prostoru Naklica. Između ta dva predjela, Babnjače i Komorjaka, proteže se predivan klanac Lisičina s potokom Lisičina, koji se strmo spuštajući ka moru, ulijeva u rijeku Cetinu u Omišu. U samom kanjonu Lisičina, na strani Babnjače, na nadmorskoj visini od 200 m, nalazi se čudesna velika otvorena špilja, "Đorđuk Stipana špilja", kao sklonište i obrana od neprijatelja žiteljima Nacla. Za izletnike napomenut, da s [[Omiški most|Omiškog mosta]], do središta Naklica, ima oko 2350 koraka odraslog čovjeka ili oko 1800 metara, pa su tako Naklice najbliže selo Omišu.

U Naklicama djeluje boćarski klub [[boćarski klub Naklice|Naklice]], hrvatski prvoligaš u 2006. godini. Od 2016. godine natječu se u [[II. hrvatska boćarska liga|II. hrvatskoj boćarskoj ligi]].