Rasim Delić: razlika između inačica

== Ratni zločini ==

 

 

Rasim Delić se po optužnici teretio da je znao da mudžahedini i vojnici Armije RBiH imaju ozbiljne namjere počiniti dotične zločine protiv zarobljenika i civila i da je logor u Kamenici služio kao mjesto gdje su se oni provodili, kao i da je znao da su vojnici iz odreda „El Mudžahid“ skloni nasilju, pogotovo nad zarobljenicima, kao i da oni upravljaju logorom „Kamenica, “ ali da nije preuzeo ništa kako bi ove zločine spriječio. [[3. ožujka]] [[2005.]] godine, nakon što se dobrovoljno predao Haškom sudu, Rasim Delić se izjasnio da nije kriv ni po jednoj točki optužnice. Optužnica je glasila: „Ubojstvo, okrutno postupanje i silovanje (kršenja zakona i običaja ratovanja); Rasim Delić nije poduzeo nužne i razumne mjere kažnjavanja počinitelja pogubljenja zarobljenih Hrvata i vojnika HVO-a koji su se predali u selima Maline i Bikoši u općini Travnik u srednjoj Bosni i Hercegovini; nije preduzeo nužne i razumne mjere sprječavanja mučenja, premlaćivanja, ubojstva (odrubljivanja glava) koje su počinili njegovi potčinjeni u zatočeničkom objektu za zarobljene vojnike Vojske Republike Srpske - logoru Kamenica koji se nalazio u dolini Gostovići, pokraj rijeke Gostovići, oko 10 kilometara južno od Zavidovića u srednjoj Bosni i Hercegovini; nije poduzeo nužne i razumne mjere sprječavanja silovanja triju žena koje su izvršili njegovi potčinjeni u logoru Kamenica. “ Tužiteljstvo Haškog suda izvelo je 64 svjedoka, a obrana 13. Dana 15. rujna 2008. godine, nakon oko 11 mjeseci suđenja, Pretresno vijeće Haškog suda je donijelo presudu za slučaj „Rasim Delić. “ Delić je u međuvremenu dva puta bio puštan na privremenu slobodu u BiH, prvi put u svibnju 2005. godine i drugi put u novogodišnjoj stanci Haškog suda [[11. prosinca]] [[2007.]] Tužitelji nisu imali zamjerke na ove odluke suda. U drugom navratu, Delić je dobio mjesec dana slobode, od 11. prosinca do [[11. siječnja]]. Tom prilikom Delić je razgovarao s [[Haris Silajdžić|Harisom Silajdžićem]] zbog čega je smješten u kućni pritvor - optužen je da je sa Silajdžićem pričao o svom slučaju, što je bilo zabranjeno, a on je tvrdio da je s njim pričao o obitelji i prijateljima. Tužitelj je tražio zatvorsku kaznu od 15 godina, a obrana je tražila oslobođenje jer njegova krivica nije dokazana. Odvjetnici su tvrdjeli da u kritično vrijeme Delić nije imao nadzor nad mudžahedinima i da nije mogao spriječiti i kazniti zločine. Sud je, međutim, zaključio da Delić nije kriv za zločine nad Hrvatima u selu Maline, jer je baš tog dana tek stupio na mjesto zapovjednika Armije RBiH. Također je oslobođen optužbe za okrutno postupanje i ubojstvo u selu Kesten i logoru Kamenica, kada su mudžahedini ubili jednog srpskog starca, 52 srpska vojnika i mučili još 10 njih. Proglašen je krivim samo po jednoj točci optužnice (3 incidenta mudžahedina u razdoblju između 1993. i 1995. godine), a po ostalim točkama je oslobođen krivnje. Iako je i za ostale zločine dokazano da su počinjeni od strane mudžahedina i vojnika ARBiH, a većinom glasova i da je Delić imao efektivan nadzor nad tom jedinicom, suci su ipak zaključili, na osnovu razmotrenih dokaza, da Delić nije znao niti mogao znati za ubojstva zarobljenika, te ih nije mogao ni spriječiti. Ishod suđenja bila je zatvorska kazna od 3 godine za Delića. Od određene zatvorske kazne će se oduzeti 448 dana koje je već proveo u pritvoru. Portparolka Haškog suda Olga Kavran je najavila da će tužiteljstvo o žalbi na presudu Deliću odlučiti kada bude proučilo presudu. Predsjednik Vlade [[Republika Srpska|Republike Srpske]] [[Milorad Dodik]] je izjavio da je Haški sud ovakvom presudom još jednom dokazao da je pravda za srpske žrtve iz građanskog rata u BiH „doista nedostižna“ kao i da je presuda urušila i minimum srpskog povjerenja u pravednost Haškog suda, koji je, praktično, izgubio sav legitimitet kad je srpski narod u pitanju. Iz HDZ BiH je saopćeno da je „neugodno iznenađen presudom Haškog suda koji je sramotno niskom kaznom osudio bivšeg načelnika ''Glavnog štaba'' Armije RBiH, generala Rasima Delića. “