Martijanec: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor |
||
Redak 21:
== Uprava ==
== Povijest ==
Prisutnost ljudi na području Martijanca seže duboko u prapovijest. Kamene alatke pronađene u blizini sela potvrđuju da su na ovom području u starije kameno doba boravile neandertalske skupine, a nakon njihova nestanka i paleolitske skupine modernih ljudi. Pronađeni su i važni nalazi iz brončanog doba kada je na području Martijanca obitavalo stanovništvo koje je bilo nositelj tzv. kulture polja sa žarama. Još su važniji nalazi iz starijeg željeznog doba (8.-6. stoljeće pr. Kr.) po kojima je ime dobila kultura Martijanec-Kaptol, a čije je stanovništvo obitavalo na prostoru od Štajerske na zapadu do Požeške kotline na istoku. Pogrebni humci (tumuli) koje su pripadnici te kulture podigli za svoje knezove u blizini Martijanca spadaju među najveće u Europi.
Pisana povijest Martijanca počinje pak 1259. kad se prvi put spominje crkva sv. Martina po kojoj je selo dobilo ime. God. 1453. posjed Martijanec dobio je kanonik Mihajlo de Thosowcz, a ubrzo zatim preuzela ga je mađarska plemićka obitelj Hassaghy koji su postepeno svoj posjed proširili i na okolna sela.
Dio vlastelinstva ženidbom je 1576. stekao Franjo Keczer, a 1598. vlastelinstvo je pripadalo nasljednicima obitelji Hasaghy po ženskoj liniji. Nakon Ivana Glubitzera, Emerika Nyaria, Urbana Kupinskog i Franje Keczera posjed prelazi u vlasništvo obitelji Mikulić 1633. godine koji su držali vlastelinstvo do 1657. godine kada ga kraljevski fisk oduzima Aleksandru Mikuliću. Kralj Leopold daruje vlastelinstvo Martijanec 1659. godine braći Nikoli, Žigmundu, Ladislavu i Ivanu Gotal. Za vrijeme Gotala spominje se i novi kaštel u Martijancu. Nakon smrti Gabrijela posljednjeg muškog potomka Gotalovih, Martijanec dobiva Gabrijel Herman Patačić 1745. godine.
Općina Martijanec (dolnji) osnovana je 1870-ih u sklopu Austro-Ugarske, a nakon Prvog svjetskog rata nastavila je djelovati i u prvoj jugoslavenskoj državi (Kraljevini SHS/Kraljevini Jugoslaviji). Općina je obuhvaćala sela: Martijanec Dolnji, Martijanec Gornji, Sudovčina, Vrbanovec, Hrastovljan, Čičkovina, Madaraševec, Križovljan, Poljanec, Slanje i Rivalno. Načelnici općine u tom periodu su bili: Josip Krušec (1889-1908.), Josip Jalšić (1908-1912.), Valent Vuk (1912-1927.), August Tomiša (1927.- 1933.), Valent Vuk (1933.-1937.), Ćiril Popović (1937.-?).
| |||