Njemačko Carstvo: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 95.168.121.66 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika NeptuneBot Oznaka: brzo uklanjanje |
m →Prvi svjetski rat i kraj Carstva: pravopis |
||
Redak 156:
Nakon atentata na austro-ugarskog predstolonasljednika [[Franjo Ferdinand|Franju Ferdinanda]] koji je počinio bosanski srbin [[Gavrilo Princip]], car Vilim II. ponudio je austrijskom caru [[Franjo Josip I.|Franji Josipu]] punu pomoć i podršku austrijskom planu o napadu na [[Srbija|Srbiju]], koju su krivili za atentat. Nakon što je [[Srbija]] odbila zahtjev [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] da austijski istražitelji istraže sljučaj atentata, Austro-Ugarska je započela invaziju na Srbiju. [[Njemačka]] nije očekivala rat, a i misila je ako i rat izbije da će biti na regionalnoj razini, između Austro-Ugarske i [[Srbija|Srbije]] u koju bi se eventualno uključila [[Rusija]]. Nakon što je Njemačka stala uz Austro-Ugarsku, a [[Francuska]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanija]] uz Rusiju, bilo je očigledno, ako rat izbije, da će se Europa suočiti s najvećim ratom do tada.
[[Njemačka]] je krenula u rat ciljajući na svog glavnog protivnika, [[Francuska|Francusku]]. [[Njemačka]] je u Francuskoj vidjela glavnu prijetnju na [[Europa|Europskom]] kontinentu, koja bi se mogla brže mobilizirati od [[Rusija|Rusije]] i preuzeti jezgru njemačke industrije u [[Porajnje|Porajnju]]. Za razliku od Britanije i Rusije, [[Francuzi]] su se uključili u rat prije svega zbog osvete Njemačkoj, posebno, zbog gubitka Elzasa i Lotaringije [[1871.]] Njemačko vrhovno zapovjedništvo znalo je da Francuzi skupljaju vojsku za ulazak u Elzas-Lotaringiju. [[Njemačka]] nije htijela riskirati dugačkim bitkama uz njemačko-francusku granicu te je umjesto toga prihvatila [[Schlieffenov plan]], vojni plan smišljen tako da izbjegne naporne bitke uz njemačko-francusku granicu. Njemačka vojska je ušla je kroz zemlje [[Beneluks]]a u Francusku, spuštajući se prema [[Pariz]]u i opkolila te je brzo pobijedila francusku vojsku na francusko-njemačkoj granici. Nakon poraza Francuske vojske, Njemačka se
Nakon njemačkog neuspjeha u [[Prva bitka na Marni|Prvoj bitci na Marni]] njemačka ideja o brzoj pobjedi je propala i počelo je dugotajno ratovanje u rovovima. Daljni pokušaji prodora u dublji francuski teritorij, propali su nakon dvije bitke kod [[Ypres]]a sa velikim žrtvama na obje strane. Njemački zapovjednik vrhovnog štaba [[Erich von Falkenhayn]] odlučio je odustati od Schlieffenovog plana i umjesto toga usredotočiti se na dugotrajni i naporan rovovski rat s [[Francuska|Francuskom]]. Falkenhayn se usredotočio na drevni grad [[Verdun]]. Razlog je bio taj što su je grad Verdun bio grad heroj i francuski ponos u Francusko-pruskom ratu, stoga je znao da će se [[Francuzi]] pobrinuti da Verdun ostane slobodan. [[1916.]], kada je počela bitka za Verdun počela, francuske postrojbe počeli su zadobivati teške udarce. Prvo je njemačka vojska trovala franucske vojnike otrovnim plinovima, a nakon toga izravnim napadom još bi više naudila njihovom stanju. No bitka se tijekom vremena ohladila, stoga je opet sve prešlo u iscrpljujući rovovski rat koji je samo zadržavao njemačke vojnike u [[Francuska|Francuskoj]] dok su [[Rusi]] bili sve bliže istočnoj [[Pruska|Pruskoj]]. Unatoč tome što su francuski gubitci bili puno veći od njemačkih francuski vojnici na bojištu dobivali su stalnu podršku u ljudstvu, što je [[Nijemci]]ma otežavalo zauzimanje [[Verdun]]a. Nakon što je na mjesto Falkenhayna došao budući nacist [[Erich Ludendorff]], shvatio je da je bitka kod Verduna uzaludna i da tako njemačka samo gubi u ljudstvu i na vremenu, stoga je naredio povlačenje svojih trupa u prosincu [[1916.]] godine.
| |||