Ustikolina: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →Stanovništvo: točke u wikipoveznice s godinama |
psuedopovijest |
||
Redak 25:
Arheolozi su 2016. nakon dojava mještana istraživali ovaj kraj. Pronašli su na obrađivanim njivama bogato nalazište starorimskog novca od bronce i bakra, koji datira od 2. do 4. stoljeća, i lončarije, što svjedoči da je tada ovo bio razvijen kraj. Našli su dosta rimske tegule-opeke, rimske keramike. Arheolozi su ustanovili jedan kulturni sloj koji sigurno pripada rimskom vremenu. Prijašnjih godina su arheolozi u Ustikolini te s druge strane Drine, na [[Cvilin (Foča, BiH)|Cvilin]]u pronašli ostatke [[rimska vila|rimskih vila]] s podnim mozaicima, brončano posuđe i nadgrobne ploče s rimskim natpisima. Kod današnjeg pravoslavnog hrama Svete Trojice na pravoslavnom groblju su temelji ranokršćanske crkve.<ref name="Radio Foča">(srp.) [http://radiofoca.com/ustikolina-i-cvilin-od-rimskog-novca-do-bitke-kneza-caslava-sa-madarima-i-prelaska-turaka-preko-drine/ Radio Foča] Igor Janković: ''Ustikolina i Cvilin- od rimskog novca, do bitke kneza Časlava sa Mađarima i prelaska Turaka preko Drine'', 1. travnja 2016. (pristupljeno 18. prosinca 2017.)</ref>
Podosta je spomenika iz srednjeg vijeka. Iz bogumilskih vremena ostao je veliki spomen. Na uzvisini Presjeka je jedna od najvećih [[nekropola]] [[stećak]]a u BiH.<ref name="Radio Foča"/> Još [[1394.]] godine Ustikolina je bila [[trgovište|trgovišno]] mjesto. Mjesno stanovništvo posebice je trgovalo s vojskom. U odnosu na ostala trgovišna naselja, ovdje se dosta prije nego u okolnim trgovištima pojavljuju hrvatski trgovci iz [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]]. Zbog toga već lipnja 1399. ima dokument, kojim se imenuje konzula i dvojicu sudaca kojima je zadaća bila riješiti spor među nekim Dubrovčanima. Kao konzul spominje se izvjesni Mikoč Đurđević. Tog vremena u naselju je postojalo trgovište, najvjerojatnije soli, koje je uspostavio [[Pavao Radenović]]. Karakteriziralo ga je obilje robnog prometa zbog čega se naplaćivala carina. Ustikolina se razvijala do osmanskih osvajanja. Njen je razvitak kratko trajao. Ustikolinu je najvjerojatnije gušila konkurencija u susjedstvu, trgovišta Goražda i Foče koja su bila naprednija. Pavlovićima je Ustikolina dugo bila usamljeno uporište na posjedu Kosača. Čini se da je poslije smrti [[Radoslav Pavlović|Radoslava Pavlovića]] pripala [[Kosače|Kosačama]]. Dokumenti već od 1420-ih sve manje navode djelatnosti domaćih ljudi i Dubrovčana. S osmanskim osvajanjima došla je i orijentalna arhitektura. Najstarija džamija u BiH bila je iz druge polovice 15. stoljeća. Gradnja se pripisuje nekom Turhan Emir-begu.<ref name="old.kons"/> U 15. stoljeću bila je stara crkva koju su srušile Osmanlije osvajanjem ovih prostora. Od nje je ostalo samo [[crkvište]]. Pored njega je današnja pravoslavna crkva.<ref name="bpz">(boš.) [http://www.turizam-bpk.ba/v1/index.php/naslovna-3/83-bpkgora%C5%BEde Turistička zajednica Bosansko-podrinjske županije] ''Rimokatolička kapela Svetog Dominika Guzmana-Goražde, Crkva Silaska Sv. Duha na Apostole-Ustikolina'' (pristupljeno 18. prosinca 2017.)</ref> Osmanski osvajači su baš kod Ustikoline prešli Drinu, zbog čega je ovdje najstarija džamija u BiH i jedna od prvih koju su Turci sazgradili na europskom tlu.<ref name="Radio Foča"/>▼
▲Iz bogumilskih vremena ostao je veliki spomen. Na uzvisini Presjeka je jedna od najvećih [[nekropola]] [[stećak]]a u BiH.<ref name="Radio Foča"/> Još [[1394.]] godine Ustikolina je bila [[trgovište|trgovišno]] mjesto. Mjesno stanovništvo posebice je trgovalo s vojskom. U odnosu na ostala trgovišna naselja, ovdje se dosta prije nego u okolnim trgovištima pojavljuju hrvatski trgovci iz [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]]. Zbog toga već lipnja 1399. ima dokument, kojim se imenuje konzula i dvojicu sudaca kojima je zadaća bila riješiti spor među nekim Dubrovčanima. Kao konzul spominje se izvjesni Mikoč Đurđević. Tog vremena u naselju je postojalo trgovište, najvjerojatnije soli, koje je uspostavio [[Pavao Radenović]]. Karakteriziralo ga je obilje robnog prometa zbog čega se naplaćivala carina. Ustikolina se razvijala do osmanskih osvajanja. Njen je razvitak kratko trajao. Ustikolinu je najvjerojatnije gušila konkurencija u susjedstvu, trgovišta Goražda i Foče koja su bila naprednija. Pavlovićima je Ustikolina dugo bila usamljeno uporište na posjedu Kosača. Čini se da je poslije smrti [[Radoslav Pavlović|Radoslava Pavlovića]] pripala [[Kosače|Kosačama]]. Dokumenti već od 1420-ih sve manje navode djelatnosti domaćih ljudi i Dubrovčana. S osmanskim osvajanjima došla je i orijentalna arhitektura. Najstarija džamija u BiH bila je iz druge polovice 15. stoljeća. Gradnja se pripisuje nekom Turhan Emir-begu.<ref name="old.kons"/> U 15. stoljeću bila je stara crkva koju su srušile Osmanlije osvajanjem ovih prostora. Od nje je ostalo samo [[crkvište]]. Pored njega je današnja pravoslavna crkva.<ref name="bpz">(boš.) [http://www.turizam-bpk.ba/v1/index.php/naslovna-3/83-bpkgora%C5%BEde Turistička zajednica Bosansko-podrinjske županije] ''Rimokatolička kapela Svetog Dominika Guzmana-Goražde, Crkva Silaska Sv. Duha na Apostole-Ustikolina'' (pristupljeno 18. prosinca 2017.)</ref> Osmanski osvajači su baš kod Ustikoline prešli Drinu, zbog čega je ovdje najstarija džamija u BiH i jedna od prvih koju su Turci sazgradili na europskom tlu.<ref name="Radio Foča"/>
Putopisac [[Evlija Čelebi|Evlija Čelebija]] ostavio je kratak opis Ustikoline tokom njegovog putovanja kroz Bosnu 1660.godine: "To je vojvodstvo [[Paša|paše]] [[Hercegovački sandžak|hercegovačkog sandžaka]] i [[kadiluk]] s rangom [[kadiluk]]a od osamnaest [[Akča|akči]]. Pripojen je [[Foča|Foči]], ali to je malenkost koja je podarena fočanskom [[Muftija|muftiji]] kao arpaluk. Tu nema ni predstavnika Portinih [[Spahije|spahija]] (kethuda yeri) ni drugih predstavnika ni organa vlasti (hakim). Kasaba ima 175 kamenim pločama pokrivenih kuća, koje se nalaze uz obalu rijeke. Ovdje ima jedna [[džamija]], [[mesdžid]], [[tekija]], javno kupatilo ([[hamam]]), svratište ([[:bs:Han|han]]), deset dućana i bezbroj bašča (bag). Ranije je ovdje na rijeci [[Drina|Drini]] postojao drveni most."<ref>{{Citiranje knjige|title=Putopisi|author=Evlija Čelebi (preveo Hazim Šabanović)|authorlink=|coauthors=|origdate=|date=|chapter=|chapterurl=|editor=|url=|format=|edition=2012|language=|pages=131|publisher=Bosanska riječ : Dječija knjiga|location=Sarajevo|others=|quote=|accessdate=|isbn=|id=}}</ref>
| |||