Iransko-irački rat: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m točke u wikipoveznice s godinama |
Dorada o tijeku rata |
||
Redak 5:
|opis slike = Od gore, u smjeru kazaljke na satu: iranski vojnik s plinskom maskom, iranski vojnici nakon oslobođenja [[Horamšaher]]a, Donald Rumsfeld i Saddam Hussein se sastaju u Bagdadu kako bi raspravljali o američkoj vojnoj pomoći, iranska nafta platforma nakon napada američke mornarice.
|datum = 1980. - 1988.
|mjesto = Iransko-iračka granica, [[Perzijski zaljev]], šire područje Iraka i Irana
|povod =Irački napad na iransku provinciju [[Huzestan]]
|teritorij =
|ishod = [[Status quo|Status quo ante bellum]], sporna područja pod nadzorom [[UNIIMOG]]-a
|sukobljeni1 ={{ZD+X/I|IRN}}
<br>
|sukobljeni2 ={{ZD+X/I|IRK}} ▼
Podupiran od:
<br>
[[Datoteka:Flag of United States of America.svg|25px]] [[SAD]] (tajno) <br>
[[Datoteka:Flag of Syria.svg|25px]] [[Sirija]]<br>
[[Datoteka:Flag of Israel.svg|25px]] [[Izrael]]<br>
[[Datoteka:Flag of Pakistan.svg|25px]] [[Pakistan]]<br>
[[Datoteka:Flag of North Korea.svg|25px]] [[Sjeverna Koreja]]<br>
[[Datoteka:Flag of Libya (1977–2011).svg|25px]] [[Libija]]<br>
<br>
Podupiran od:
<br>
{{ZD+X/S|SAD}}<br>
{{ZD+X/S|SSSR}}<br>
{{ZD+X/F|FRA}}<br>
[[Datoteka:Flag of United Kingdom.svg|25px]] [[Ujedinjena Kraljevina]]<br>
[[Datoteka:Flag of West Germany.svg|25px]] [[Zapadna Njemačka]]<br>
[[Datoteka:Flag of East Germany.svg|25px]] [[Istočna Njemačka]]<br>
[[Datoteka:Flag of Yugoslavia (1946-1992).svg|25px]] [[SFRJ]]<br>
|sukobljeni3 =
|zapovjednik1 ={{ZD|I|IRN}} [[Ruholah Homeini|Imam Homeini]]
Line 23 ⟶ 42:
|bilješke = }}
'''Iransko-irački rat''' (u [[Iran|Iranu]] zvan: ''"Nametnuta obrana"'' ili ''"Sveti rat"''<ref>{{Citiranje weba|date=2020-09-23|title=Four decades later, veterans of the Iran-Iraq war still can't forget|url=https://www.rfi.fr/en/international/20200923-four-decades-later-veterans-of-the-iran-iraq-war-still-can-t-forget-saddam-hussein-west|access-date=2021-07-03|website=RFI|language=en}}</ref>) bio je rat koji se vodio između [[Irak]]a i [[Iran]]a tijekom većeg dijela osamdesetih godina dvadesetog stoljeća, od 1980. do 1988. godine. Nakon osam godina borbi, rat je ekonomski iscrpio obje države i uzrokovao gubitak više od milijuna ljudskih života.<ref name="remembrance"/>
== Uvod ==
=== Odnos snaga prije rata ===
Zahvaljujući šahu [[Mohammed Reza Pahlavi|Mohammedu Reza Pahlaviju]], Iran je tijekom 1970-ih postao superioran Iraku u gotovo svim granama oružanih snaga.<ref name="Karsh">Karsh (2002)</ref>{{is|str. 17}} Osim što je raspolagalo s većim brojem letjelica, iransko je ratno zrakoplovstvo zahvaljujući šahovim dobrim odnosima s SAD-om nabavilo tada najmodernije američke lovce/presretače [[F-14 Tomcat]].
Line 33 ⟶ 52:
Odnos kopnenih snaga bio je nešto izjednačeniji. Iako je Iran brojčano bio jači (280.000 prema 190.000), broj vojnih formacija bio je podjednak. Broj [[tenk]]ova bio je gotovo isti (1800 prema 1750), s naglskom da je Irak bio stručan u gotovo svim oblicima oklopne borbe.<ref name="Karsh"/>{{is|str. 18}}
Ovakve odnose snaga poljuljala je [[Iranska revolucija]] koja se dogodila 1979. godine. Nakon preuzimanja vlasti, nova islamistička vlast u Iranu započela je sustavne čistke iranskih oružanih snaga smatrajući ih najvjerojatnijim izvorom potencijalne
=== Alžirski dogovor iz 1975. ===
Irak i Iran imali su teritorijalni spor na rijeci [[Šat al-Arab]], koji je 1975. godine prividno bio riješen Alžirskim dogovorom. Do dogovora je došlo nakon što je tadašnji šahov režim potpomagao kurdsku pobunu u Iraku, pa je [[Saddam Hussein]] u zamjenu za prestanak šahove potpore Kurdima, pristao na koncesije u iransku korist. Iako se tada činilo da je dogovor postignut, irački lideri tim dogovorom zapravo su bili uvrijeđeni, pa su s padom šahova režima i zapadanja Irana u revolucionarni kaos ponovo počeli isticati stare pretenzije na ovo područje a Saddam je dogovor jednostrano proglasio ništavnim.<ref>{{Citiranje weba|author=Daniel Pipes|date=1983.|title=Uzroci iransko-iračkog rata|url=http://www.danielpipes.org/164/a-border-adrift-origins-of-the-iraq-iran-war|
==
U rujnu [[1980.]] godine Irak započinje invaziju na [[Nafta|naftom]] bogatu iransku pokrajinu [[Huzestan]], koja se nalazila s iranske strane rijeke, kako bi povećavajući rezerve nafte svoju državu prometnuo u regionalnu velesilu. U Huzestanu se također nalazio i značajan postotak arapskog stanovništva, pa se Saddam pred njima htio prikazati kao osloboditelj.<ref>{{Citiranje knjige|title=World Conflicts: A Comprehensive Guide to World Strife Since 1945.|author=Patrick Brogan|authorlink=|coauthors=|origdate=|date=|chapter=|chapterurl=|editor=|url=|format=|edition=|language=|pages=|publisher=Bloomsbur|location=London|others=|quote=|isbn=|id=}}</ref> U rujnu 1980. godine Saddam je pokrenuo kopneni napad na ovu iransku provinciju zamišljen u stilu [[blitzkrieg]]a. U prvoj fazi napada iračko zrakoplovstvo napalo je iranske zračne baze želeći uništiti iransko zrakoplovstvo na zemlji, no učinci njihovog djelovanja su bili minimalni.<ref>{{Citiranje knjige|title=Lekcije modernog ratovanja|author=Wagner, A., Cordesman A. H.|authorlink=|coauthors=|origdate=|date=|chapter=|chapterurl=|editor=|url=https://archive.org/details/lessonsofmodernw02cord/page/102|format=|edition=|language=engleski|pages=102|publisher=Westview Press|location=|others=|quote=|isbn=978-0-8133-0955-2|id=}}</ref> Zatim je krenuo napad iračkih tenkovskih divizija u dubinu iranskog teritorija prema Huzestanu, koje je usporio žilav otpor Iranaca oko grada [[Horamšaher|Horamšara]]. Iako su nakon dva mjeseca teških uličnih borbi za Horamšar Iračani uspjeli okupirati grad, njihova ofenziva nepovratno je izgubila je na zamahu i elementu iznenađenja, pa su se Iranci uspjeli konsolidirati a rat je postao statičan.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.iran-resist.org/ir357|title=22. rujna 1980. - Početak iransko-iračkog rata|author=|date=|work=|language=francuski|publisher=Iran-resist|accessdate=26. 12. 2019.}}</ref>▼
=== Iračka invazija ===
▲U rujnu [[1980.]] godine Irak započinje invaziju na [[Nafta|naftom]] bogatu iransku pokrajinu [[Huzestan]], koja se nalazila s iranske strane rijeke, kako bi povećavajući rezerve nafte svoju državu prometnuo u regionalnu velesilu. U Huzestanu se također nalazio i značajan postotak arapskog stanovništva, pa se Saddam pred njima htio prikazati kao osloboditelj, nadajući se njihovoj pobuni, koja se kako je vrijeme pokazalo, nikada nije dogodila.<ref>{{Citiranje knjige|title=World Conflicts: A Comprehensive Guide to World Strife Since 1945.|author=Patrick Brogan|authorlink=|coauthors=|origdate=|date=|chapter=|chapterurl=|editor=|url=|format=|edition=|language=|pages=|publisher=Bloomsbur|location=London|others=|quote=|isbn=|id=}}</ref> U rujnu 1980. godine Saddam je pokrenuo kopneni napad na ovu iransku provinciju zamišljen u stilu [[blitzkrieg]]a. U prvoj fazi napada iračko zrakoplovstvo napalo je iranske zračne baze želeći uništiti iransko zrakoplovstvo na zemlji, no učinci njihovog djelovanja su bili
[[Datoteka:Mersad.jpg|desno|mini|270px|Slike uništenja nakon rata]]▼
[[Datoteka:
Iako su nakon dva mjeseca teških uličnih borbi za Horamšar Iračani uspjeli okupirati grad, njihova ofanziva nepovratno je izgubila je na zamahu i elementu iznenađenja, pa su se Iranci uspjeli konsolidirati a rat je postao statičan.<ref>{{Citiranje weba|author=|date=|title=22. rujna 1980. - Početak iransko-iračkog rata|url=http://www.iran-resist.org/ir357|url-status=live|accessdate=26. prosinca 2019.|work=|publisher=Iran-resist|language=francuski}}</ref>Kao odgovor na iračku invaziju, iransko je zrakoplovstvo idućeg dana napalo ciljeve u dubini iračkog teritorija, gađajući naftnu industriju, brane i petrokemijska postrojenja. Iranski jurišni helikopteri, izveli su nekoliko prepada na iračke snage unutar teritorija Irana, uništivši nešto oklopnih vozila, no iračku ofanzivu nisu u potpunosti zaustavili.<ref>{{Citiranje weba|last=Cooper, Bishop|first=Thomas; Farzad|date=2014-02-21|title=I Persian Gulf War: Iraqi Invasion of Iran, September 1980|url=https://web.archive.org/web/20140221222156/http://www.acig.org/artman/publish/article_206.shtml|url-status=live|access-date=2021-07-03|website=web.archive.org}}</ref><ref>''Modern Warfare: Iran–Iraq War'' (dokumentarni film).</ref> Do godine 1981., rat je ušao u pat poziciju, postavši statičan poput velikih rovovskih bitaka tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], no istovremeno vođen suvremenim oružjima primjerenim kasnom 20. stoljeću.<ref>Farrokh, Kaveh, ''Iran at War: 1500–1988''. Oxford: Osprey Publishing. ISBN <bdi>978-1-78096-221-4</bdi>.</ref><ref name=":0">Pollack, Kenneth M. (2004). "Iraq". ''Arabs at War: Military Effectiveness, 1948–1991''. Lincoln: University of Nebraska Press. ISBN <bdi>978-0-8032-8783-9</bdi>.</ref>
=== Taktike ljudskih valova ===
Budući je Iran imao manjak teškog naoružanja, ali mnogo veći broj stanovnika, njihovi su se ratni napori počeli oslanjati na brojnost u ljudstvu, odnosno fanatične, ali slabo obučene i opremljene mladiće (ponekad i maloljetne) koje su zvali basidži.<ref name=":0" /><ref>{{Citiranje knjige|last=Moin|first=Baqer|url=https://books.google.hr/books?id=b2OL9IEXaAgC&printsec=frontcover&dq=moin+khomeini&hl=en&ei=xilNTreuMOLj0QHz5ID_Bg&sa=X&oi=book_result&ct=result&redir_esc=y#v=snippet&q=martyrdom%20iraq&f=false|title=Khomeini: Life of Ayatollah|publisher=St Martin's Press|year=1999}}</ref> Oni bi inače kao topovsko meso prvi jurišali prema iračkim prednjim crtama, katkad čisteći minska polja svojim tijelima. Nakon njihovog juriša, nastupala je iranska [[Korpus islamske revolucionarne garde|Revolucionarna garda]] čiji je zadatak bio probijanje načetih iračkih linija obrane<ref name=":1">{{Citiranje weba|last=Wilson|first=Ben|date=2007.|title=The Evolution of Iranian Warfighting During Iran - Iraq War|url=https://web.archive.org/web/20131029201227/http://fmso.leavenworth.army.mil/documents/PF-Iran-Iraq.pdf|url-status=live|access-date=3. srpnja 2021.}}</ref><ref name=":0" />, dok bi potom nastupala regularna vojska s mehaniziranim pješaštvom, koje bi manevarskim ratovanjem nastojalo okružiti neprijatelja. Ovakve taktike, dovele su do nekoliko teških iračkih poraza, iako su bile izrazito krvave za iransku stranu koja ih je provodila. <ref name=":0" /><ref name=":1" />
=== Istjerivanje Iračana iz Irana 1982. ===
Iran je u prvoj polovici 1982. godine, pokrenuo operacije: Neosporna pobjeda i Beit ol Moqaddas, ostvarivši nekoliko pobjeda nad Saddamovim vojskom, da bi zatim u ožujku iste godine iranska vojska oslobodila i Horamšar od iračkih okupatora. Ovi porazi uzdrmali su i brojčano oslabili Iračku vojsku, pa se [[Saddam Hussein]] odlučio na povlačenje svojih snaga iz većeg dijela Irana. Također je za kaznu dao pogubiti sav onaj časnički kadar kojeg je smatrao odgovornim za nedavne poraze. Dana 20. lipnja 1982., Irak je zatražio prekid neprijateljstava i ponudio potpuno povlačenje iz Irana kroz idućih dva tjedna.<ref>{{Citiranje novina|last=Ap|date=1982-06-10|title=IRAQ VOWS TO QUIT IRAN, FIGHT ISRAEL|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/1982/06/10/world/iraq-vows-to-quit-iran-fight-israel.html|access-date=2021-07-03|issn=0362-4331}}</ref> Međutim, vrhovni vođa Irana - Ruholah Homeini, ne samo da ponudu nije prihvatio, nego je i najavio da rat neće završiti dok Iran ne sruši Sadamom basistički režim, naplati ratna odštetu<ref>{{Citiranje novina|last=Tanner|first=Henry|last2=Times|first2=Special To the New York|date=1982-06-22|title=IRAN SAYS IRAQIS' WITHDRAWAL WON'T END WAR|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/1982/06/22/world/iran-says-iraqis-withdrawal-won-t-end-war.html|access-date=2021-07-03|issn=0362-4331}}</ref> a Irak transformira u islamsku republiku.<ref name=":2">{{Citiranje knjige|last=Efraim|first=Karsh|title=The Iran–Iraq War: 1980–1988|publisher=Osprey Publishing|isbn=9781349200504|pages=1–8, 12–16, 19–82.}}</ref> Sljedećih pet godina, Irak je uglavnom proveo u defenzivi, dok je iranska strana u nastavku rata pokrenula više od sedamdeset ofenziva prema teritoriju Iraka.<ref name=":3">{{Citiranje weba|title=Iran Chamber Society: History of Iran: Iran-Iraq War 1980-1988|url=https://www.iranchamber.com/history/iran_iraq_war/iran_iraq_war1.php|access-date=2021-07-03|website=www.iranchamber.com}}</ref>[[Datoteka:Iranian killed soldier during Iran-Iraq war with Rouhollah Khomeini's photo on his uniform.jpg|desno|270px|mini|Poginuli iranski vojnik nosi fotografiju ajatolaha [[Ruholah Homeini|Homeinija]] na svojoj uniforni]]
=== Okršaji na granici ===
Iračka vojska ojačana tehnikom koja im je stigla iz [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], ustrojila je na svojim granicama nekoliko profesionalno složenih linija obrane kojima su se branili po dubini.<ref name=":3" /> Kada bi Iranci pokrenuli svoje napade ljudskim valovima, iračka vojska bi se povukla a Iranci bi zbog konfiguracije obrane bili kanalizirani u zone uništenja gdje bi ih prvo prikovala snažna topnička vatra kombinirana sa napadima zrakoplovstva a zatim bi ih iračko oklopništvo i mehanizirano pješaštvo u potpunosti istjeralo. Na taj način Iračani su željeli Irancima u kontinuitetu nanositi velike gubitke i tako "iskrvariti" mobilizacijski potencijal Irana za daljnji nastavak rata.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Williams|first=Scott|date=lipanj 2002.|title=THE BATTLE OF AL-KHAFJI|url=https://web.archive.org/web/20130413142907/http://www.dtic.mil/cgi-bin/GetTRDoc?AD=ADA405987|journal=diplomski rad na Naval Postgraduate School, Monterey, California|language=engleski|via=Wayback Machine}}</ref>
=== Bitka za močvare ===
Pokretanjem [[Operacije Hajbar]], u veljači 1984. godine iranska se je vojska pokušala probiti kroz močvarna područja na iračko-iranskoj granici koristeći čamce i transportne helikoptere.<ref name=":4">{{Citiranje knjige|last=Farrokh|first=Kaveh|title=Iran at War: 1500–1988.|publisher=Osprey Publishing|isbn=978-1-78096-221-4|location=Oxford}}</ref> Na taj su način željeli presjeći komunikacije između iračke prijestolnice [[Bagdad|Bagdada]] i grada [[Basra|Basre]] na jugu Iraka.<ref name=":4" /> Iako je Iran pretrpio teške gubitke kad je iračka lovačka avijacija presrela pedesetak otpravljenih iranskih transportnih helikoptera [[CH-47 Chinook]], od kojih se tek jedan uspio vratiti, Iranci su uspjeli uspostaviti kontrolu nad strateški važnim otokom Qurna.<ref name=":4" /> Iransko pješaštvo koje se probijalo kroz močvarne vode na granici, Iračani su ubili strujom postavljanjem električnih kablova u močvarnu vodu a zatim, prema pisanju LA Timesa, od tijela gomile ubijenih Iranaca izgradili cestu kroz močvarni teren.<ref>{{Citiranje novina|last=Fineman|first=Mark|date=1990-11-14|title=Documentary : Madness in the Marshes: Hussein’s Last War : The Iraqi leader’s tactics were surgically precise in the spring of 1984. Thousands of Iranian troops paid the ultimate price.|language=engleski|work=LA TImes|url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1990-08-14-wr-831-story.html|access-date=2021-07-04}}</ref> Unatoč teškim gubicima, koristeći silinu brojeva, Iranci su se probili kroz močvare, samo da bi ispred njih naletjeli na nove linije iračke obrane, s kojih su se Iračani branili upotrebom: topništva, zrakoplovstva, tenkova ali i bojnog otrova [[Iperit|Iperita]].<ref name=":4" /><ref name=":2" />[[Datoteka:Mersad.jpg|desno|mini|270px|Slike uništenja nakon rata]]
== Izraelski zračni napad ==
''Glavni članak:[[Operacija Opera (Izrael)|Operacija Opera]]''
Line 73 ⟶ 101:
== Mir i dug ==
▲[[Datoteka:
Prekid vatre stupio je na snagu mjesec dana kasnije, 20. kolovoza, a u to su područje upućene mirovne snage Ujedinjenih naroda. Rat nije bitnije promijenio granicu između dvije države, no cijena osmogodišnjeg ratovanja u ljudskim žrtvama i posljedicama po gospodarstvo je bila ogromna i za Irak i za Iran. Procjenjuje se da je poginulo 400 tisuća ljudi, a da ih je ranjeno čak 750 tisuća. Tijela poginulih su otkrivana sve do nedavno, neka su pronađena prošle godine. Ekonomska cijena rata je, prema nekima, za svaku zemlju iznosila više od 400 milijardi [[dolar]]a. U taj iznos su uključeni troškovi razaranja te procjena o izgubljenom prihodu zbog otežane proizvodnje i izvoza nafte.
| |||