Operacije "Labrador" i "Opera": razlika između inačica

bez sažetka
No edit summary
No edit summary
== Operacija Labrador: bombaški napadi uklopljeni u propagandni rat ==
[[Datoteka:Palmoticeva Zg 0409.jpg|thumb|left|225px|Palmotićeva ulica, Zagreb]]
U kolovozu mjesecu 1991., [[KOS]] je izveo nekoliko aktivnosti pod kodnim nazivom ''Operacija Labrador'', s ciljem kompromitiranja Hrvatske. Operacija Labrador trebala se sastojati od nekoliko terorističkih napada koji su trebali upotpuniti aktivnosti Operacije Opera - [[Propaganda|propagandne]] kampanju u kojoj se dezinformiralo medije, a tim putem i opću javnost. Cilj je bio da se Hrvatsku, koja je objavila svoju volju da proglasi neovisnost od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], predstavi svijetu kao [[Fašizam|profašističku]] državu koja se nije maknula od stanja svijesti [[NDH]]<nowiki/>i koja je navodno prožeta [[Antisemitizam|antisemitizmom]].
 
Operaciju Labrador vodio je pukovnik [[Slobodan Rakočević]], šef [[KOS]]-a u Jugoslavenskom ratnom zrakoplovstvu (''načelnik'' ''Odelenja bezbednosti u RV i PVO)'', iz ureda u [[Zemun]]u. U Zagrebu, operativnu kontrolu Labradora dodijeljena je pukovniku Ivanu Saboloviću, te majoru Čedi Kneževiću. Drugi suradnici KOS-a su stvorili zalihe eksploziva u Zagrebu i okolici, te preuzeli zadaću postavljanje eksplozivnih naprava. Eksplozivna sredstva i neka druga oružja smještena su na nekoliko lokacija.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/interijeri/kos-minirao-zidovsku-grobnicu-na-mirogoju-726068|title=KOS minirao židovsku grobnicu na Mirogoju|author=Tomo Vičić|date=15. studenog 2002.|publisher=Večernji list|accessdate=19. travnja 2021.}}</ref> U sklopu operacije Labrador je [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]], tjedan nakon neuspješnog [[Raketiranje Banskih dvora|raketiranja Banskih dvora]], [[Operacija pod lažnom zastavom|izvedena operacija pod lažnom zastavom]] u kojoj su [[19. kolovoza]] 1991., prostorije [[Židovi u Hrvatskoj|Židovske općine]] u Palmotićevoj ulici u Zagrebu, i židovski grobovi na [[Mirogoj]]u pretrpjeli bombaške napade. Hrvatske su službe sigurnosti razotkrile počinitelje, koji su uspjeli pobjeći u Srbiju.<ref name="Buljan">Buljan, Joško; ''[https://www.hkv.hr/hrvatski-tjednik/27818-j-buljan-tajne-srpske-operacije-koje-nisu-mogle-zaustaviti-put-prema-nezavisnosti.html Tajne srpske operacije koje nisu mogle zaustaviti put prema nezavisnosti],'' Hrvatski tjednik, 12. listopada 2017., str. 19</ref> Uz te dvije eksplozije, postoje optužbe da su [[KOS]]-ovi agenti odgovorni i za bombaške napade na [[Željeznička pruga Zagreb – Beograd|pruzi Zagreb – Beograd]] kraj [[Vinkovci|Vinkovaca]] kao i na željezničkoj pruzi između [[Glina (grad)|Gline]] i [[Vojnić]]a.
 
== Svjedočenje Mustafe Čandića pred MKSJ ==
Na suđenju [[Slobodan Milošević|Slobodanu Miloševiću]] pred [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] je bivši časnik KOS-a Mustafa Čandić posvjedočio u studenom 2002. god. da su mu poznati detalji kako o operaciji "Opera", tako i o operaciji "Labrador", koja je - prema njegovom iskazu - bila "pri­rod­ni na­sta­vak ope­ra­ci­je ko­ja se zva­la 'Labra­dor’... unu­tar ove ope­ra­ci­je ‘’La­bra­dor’’ bi­lo je pred­u­ze­to ne­ko­li­ko kon­kret­nih ope­ra­ci­ja, te­ro­ri­stič­kih aka­ta za­pra­vo i ka­da su hr­vat­ske vla­sti sa­zna­le o ope­ra­ci­ja­ma ove vr­ste u Za­gre­bu, oni, čla­no­vi ope­ra­ci­je ‘’La­bra­dor’’ su, sa svim do­ku­men­ti­ma, po­bje­gli za Be­o­grad. Po njiho­vom do­la­sku u Be­o­grad, što zna­či u dru­goj po­lo­vi­ni av­gu­sta, us­po­sta­vljeno je od­je­le­nje za pro­pa­gand­ni rat, pro­pa­gand­no ra­to­va­nje i ono je ukrat­ko na­zva­no ‘Ope­ra’.... tač­no je da je iz­vr­še­na te­ro­ri­stič­ka ak­ci­ja mi­ni­ra­nja je­vrej­skih gro­bo­va na gro­blju ‘’Miro­goj’’. Cilj je bio da se hr­vat­ska vlast pred­sta­vi i po­ka­že kao pro­fa­ši­stič­ka, od­no­sno da se stvo­ri ani­mo­zi­tet Je­vre­ja pre­ma hr­vat­skoj vla­sti u Za­gre­bu. Još da­lje, bio je pla­ni­ran i te­ro­ri­stič­ki akt na si­na­go­gu u Za­gre­bu. Me­đu­tim, on ni­je iz­ve­den iz raz­lo­ga što su ak­te­ri ‘La­bra­do­ra' mo­ra­li po­bje­ći za Be­ograd, jer im je pri­je­ti­la opa­snost od hap­še­nja... Glav­ni ofi­cir ko­ji je bio za­du­žen za ope­rativ­nu ak­ci­ju ‘’La­bra­dor’’ je bio na­čel­nik od­je­lje­nja bez­bjed­no­sti, pu­kov­nik Slo­bo­dan Ra­ko­če­vić u Ze­mu­nu... od jed­nog od ključ­nih ak­te­ra ‘’Ope­re’’, Ra­den­ka Ra­doj­čića, sa­znao da su iz­ra­đe­ni de­talj­ni i kon­kret­ni pla­no­vi ’Ope­re’ ... pr­vo Re­pu­bli­ku Hr­vat­sku, pa on­da i Bo­snu i Her­ce­go­vi­nu". Među primjerima dezinformativnih akcija poduzimanih protiv Republike Hrvatske, Mustafa Čandić navodi "pri­mjer raz­go­vo­ra iz­me­đu Mi­le­ta De­da­ko­vi­ća Ja­stre­ba, bra­ni­te­lja Vu­ko­va­ra i ge­ne­ra­la An­tu­na Tu­sa u Za­gre­bu. Na osno­vu u vi­še na­vra­ta pri­slu­ški­va­nih raz­go­vo­ra iz­me­đu ove dvo­ji­ce, na­pra­vljen je je­dan raz­go­vor, zna­či sa isječ­ci­ma, u ko­me Mi­le De­da­ko­vić Ja­streb od An­tu­na Tu­sa tra­ži po­moć u na­o­ru­ža­nju, a ovaj mu ka­že da ne ra­ču­na ni na ka­kvu po­moć i da je pre­pu­šten sam se­bi, da se bo­ri ka­ko zna i umi­je."<ref>[https://www.hlc-rdc.org/Transkripti/Milosevic/Transkripti/Transkripti%20sa%20sudjenja%20Slobodanu%20Milosevicu%20%2829%29/Transkript%20sa%20sudjenja%20Slobodanu%20Milosevicu%20-%2011.%20novembar%202002..pdf "Predmet Slobodan Milošević (IT-02-54) - svedok Mustafa Čandić - 11. novembra 2002."], transkript (srpski), kod Fond za humanitarno pravo Begorad. Pristupljeno 5. srpnja 2021.</ref> <ref>[https://www.icty.org/x/cases/slobodan_milosevic/trans/en/021111ED.htm Zapisnik o saslušanju Mustafe Čandića pred MKSJ11. studenog 2002., (engleski),] službene stranice MKSJ, pristupljeno 5. srpnja 2021.</ref>
 
2015. godine je Mustafa Čandić ponovo govorio - između ostaloga - o svojim saznanjima o operacijama "Opera" i "Labrador", za medije. Tu je onome rečenome pred sudom dodao detalje o namjernom ostavljanju evidencije o suradnicima KOS-a o Zagrebu koja je najvećim dijelom sadržavala lažna imena, kako bi se prouzročilo međusobno nepovjerenje u hrvatskim redovima; također o tome da je mreža suradnika KOS-a uspostavljena pred rat u Zagrebu sadržavala osobe na visokim funkcijama, uključujući visokopozicionirane djelatnike hrvatske Službe državne sigurnosti.<ref>[https://web.archive.org/web/20170416091304/http://bnn.ba/vijesti/mustafa-%C4%8Dandi%C4%87-za-bnnba-kako-sam-radio-za-kos "Mustafa Čandić za BNN.BA: Kako sam radio za KOS"], BNN.BA, 24. svibnja 2015. (bosanski). Pristupljeno 5. srpnja 2021.</ref>
 
== Povezani članci ==