Metropolis (1927.): razlika između inačica

Kako bi snimio "'''Metropolis'''", [[Fritz Lang]] je uložio golem trud u produkciju koja je trajala tada vrlo dugih 18 mjeseci. Scenarij, koji je napisao zajedno sa suprugom '''Theom von Harbou''', je bio iznimno kompleksan te je govorio o radnji smještenoj u budućnosti (zbog čega se danas smatra jednim od prvih [[ZF]] filmova uopće) u kojoj su se sukobili [[kapitalizam]] i [[komunizam]].<ref name="Filmsite">{{cite web |last=Dirks |first=Tim |url=http://www.filmsite.org/metr.html |title=Metropolis (1927) |publisher=Filmsite.org |accessdate=142011-09-201114}}</ref>

Studio Ufa je uložio u film tada astronomskih 5 milijuna Maraka (prilagođeno po inflaciji, to bi bila svota od 200 milijuna $ danas) zbog čega je skoro bankrotirao, a bilo je unajmljeno i tisuću statista.<ref name="Filmsite"/> '''Eugen Schufftan''' je bio zadužen za specijalne efekte te je izradio minijature futurističkog grada (koje su kasnije inspirirale filmove kao što su "[[Istrebljivač]]" i "[[Ratovi zvijezda]]"), a radi dočaravanja žene robota glumica Helm je morala nositi zlatni oklop. Da bi se dočarali leteći auti iznad grada upotrijebljena je neka vrsta primitivne "Stop-motion" tehnike. Pri premijeri je film navodno trajao preko 210 minuta, ali se tijekom povijesti velik dio izgubio. [[2002.]] pojavila se restaurirana verzija koja traje preko 2 sata, dok je u 2008. pronađeno dodatnih 25 minuta filma, ali neki dijelovi ostali su nepovratno izgubljeni.<ref>{{cite web |publisher=BBC News |title=Long-lost Metropolis scenes shown |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/7489278.stm |date=042008-07-200804 |accessdate=142011-09-201114}}</ref>

Kritika danas smatra "Metropolis" jednim od najvažnijih i najboljih filmova kinematografije.<ref>{{cite web |publisher=BBC News |title=Wind snubbed in Time's film list |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/4574585.stm |24-05-2005 |accessdate=142011-09-201114}}</ref> Većina hvali Langovu viziju i njegovu sposobnost stvoriti nešto nesvakidašnje i originalno (u to vrijeme nijemi filmovi su se gotovo isključivo orijentirali na radnje smiještene u prošlosti ili sadašnjosti, dok je ovdje radnja smještena u nepoznatu budućnost), vizualni stil, epski dizajn grada, zahtjevnu i ambicioznu simboličnu priču koja analizira narav kapitalizma, antologijske scene (poput one u kojoj robot oživi ili se prikaže scena robova u [[Babilon]]u) i inteligentnu izvedbu. Ipak, jedan dio kritike u manjini je zamjerio filmu da je predugačak, zastario i suhoparan.

*[http://www.alpha-omega.de/English/E_metropolis.html restauracija 'Metropolisa']