Savudrijska vala: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Redak 9:
:između rtova Madone i Gornje Savudrije
</poem>
</ref> ('''Piranski zaljev'''); [[slovenski jezik|slov.]] ''Piranski zaliv'' <ref>Kladnik, Drago; Pipan, Primož; Gašperič, Primož, ''Poimenovanja Piranskega zaliva'', Založba ZRC, Ljubljana, 2014., {{ISBN|978-961-254-701-1}}, {{COBISS|ID=273985280}}, str. 12.</ref> [[talijanski jezik|tal.]] '''Vallone di Sicciole''' (rjeđe Bala di Sicciole);<ref>[http://istrapedia.hr/hrv/634/piranski-zaljev/istra-a-z/ Povijesno ime Vallone di Sicciole]</ref><ref>[http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2095 Povijest Piranskog zaljeva Istrapedia]</ref>; je zaljev površine 18,8 četvornih kilometara na sjevernom dijelu [[Jadransko more|Jadranskog mora]].
 
U starije doba, za Savudrijsku valu se koristilo talijansko ime ''Valle Largon.'' Lokalni toponim Savudrijska vala se koristi nakon 2002. godine, najčešće u kontekstu [[Hrvatsko-slovenski granični spor|hrvatsko-slovenskog graničnog spora]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://nasiljudi-gentenostra.hr/vijest/daniele-kolec-revoltiran-sam-razmisljanjem-jednog-novinara-o-savudrijskoj-vali/1051 |title=REVOLTIRAN SAM RAZMIŠLJANJEM JEDNOG NOVINARA O SAVUDRIJSKOJ VALI. |author=Daniele Kolec |date=8.2020-10-08 listopada 2020.|publisher=https://nasiljudi-gentenostra.hr/ |accessdate=2021-04-17. travnja 2021.}}</ref> <ref>{{Citiranje weba |url=https://www.matica.hr/hr/530/granica-na-rijeci-dragonji-i-savudrijska-vala-27446/ |title=Granica na rijeci Dragonji i Savudrijska vala |author=Tatjana Tomaić |publisher=Hrvatska revija Matice Hrvatske br. 3, 2017 |accessdate=17. travnja 2021.-04-17}}</ref>U Hrvatskoj se naziv do danas uvriježio u javnosti<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.tportal.hr/tag/savudrijska-vala |title=TPortal, tag Savudrijska vala |accessdate=2021-04-17. travnja 2021.}}</ref> <ref>{{Citiranje weba |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/zaboravite-savudrijsku-valu-ovo-je-majka-svih-sporova-u-europi-cilj-je-izbjeci-katastrofu-15027860 |title=Zaboravite Savudrijsku valu, ovo je ‘majka‘ svih sporova u Europi: ‘Cilj je izbjeći katastrofu!‘ |author=Željko Trkanjec |date=2020-10-26. listopad 2020.|publisher=Jutarnji list |accessdate=17. travnja 2021.-04-17}}</ref> i službenim dokumentima.<ref>{{Citiranje weba |url=https://mmpi.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/Lokacijska%20dozvola-posebni%20uvjeti-uzgoj%20skoljaka%20Savudrijska%20vala%20polja%20ACE.pdf |title=Ministarstvo kulture, službena dokumentacija o uzgajalištu školjki u Savudrijskoj vali, 2015.-2016. god. |accessdate=2021-04-17. travnja 2021.}}</ref>.
[[Datoteka:Istria_olim_Lapidia_1633.jpg|mini|desno|250px|Karta koju je izradio kartograf Giovanni Antonio Magini (Padova, 1555. – Bologna, 1617.) za Savudrijsku valu koristi talijansko ime "Valle Largon"]]
 
Redak 17:
 
Savudrijska vala je plitki zaljev, jer ne prelazi dubinu od 20 m, Jadranskog mora na morskoj granici između Hrvatske i Slovenije.<br>
Dio je puno većeg [[Tršćanski zaljev|Tršćanskoga zaljeva]] i čini 3,4% njegove površine sa ukupnom površinom od 18,8&nbsp;km².<ref name="istra.lzmk.hr">[http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2095 Povijest i zemljopis Piranskog zaljeva Istrapedia]</ref> Savudrijska vala je omeđena sjeverno sa [[rt Madona|rtom Madona]] u Sloveniji, a južno [[rt Gornja Savudrija|rtom Gornja Savudrija]] u Hrvatskoj. Obala Savudrijske vale pripada teritoriju [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] s jedne strane i teritoriju [[Slovenija|Republike Slovenije]] sa druge strane. <br>
Na slovenskom dijelu nalaze se naseljena mjesta [[Piran]], [[Portorož]] i [[Lucija (Slovenija)|Lucija]], a na hrvatskom [[Crveni Vrh]] i [[Kanegra]] te turističkih naselja Lavra i Alberi. Unutar samog zaljeva postoje manji zaljevi i uvale kao što su uvala Fazan (Fažan), Sičjolski zaljev (slov. ''Sečoveljski zaliv''), Portoroški zaljev (slov. ''Portoroški zaliv'').
 
Prosječna temperatura u kolovozu je 23&nbsp;°C, a u veljači 8&nbsp;°C, dok mu se slanost kreće između 34–38‰.<ref name="istra.lzmk.hr"/>
 
Savudrijska obalna strana Savudrijske vale je izrazito [[Vapnenac|vapnenačka]] sa nižim klifovim dok je piranska više laporasta i piješčenjačka.
 
== Povijest ==
 
Savudrijska vala je nastala za vrijeme poslijednjeg [[ledeno doba|ledenog doba]] kada je plitka ledenjačka riječna dolina potopljena porastom razine mora. Nalazi se na prijelazu između izrazito [[fliš]]nog i vapnenačkog tla i laporasto piješčenjačkog tla Istre.<br>
Premda se na njegovim obalama pronalaze ostatci i iz brončanog doba, smatra se da sam zaljev kroz veći dio povijesti nema neki značajniji utjecaj sve do circa 800. godine kad nastaju prve [[Solana|solane]] na zaravni pored ušča rijeke [[Dragonja|Dragonje]] u Jadransko more.<br>
Sol kao izrazito vrijedan resurs u davnijim povijesnim razdobljima je postala predmet političkih i trgovačkih igara tako da se na samom području kroz povijest radi tih interesa razmjenjuju razni političko gospodarski utjecaji.<br>
Samo područje solana je utjecalo na razvoj okolnih luka u plovnom dijelu Savudrijske vale. Osim toga na području Sečovlja su postojali rudnici [[ugljen]]a a na savudrijskom dijelu uz mjesto Kanegra i kamenolomi te se tako Savudrijska vala koristila za brodarenje raznim vrijednostima. Osim svoje važnosti za priobalnu plovidbu, Savudrijska vala ima i važnu ulogu u ribarstvu a u novije vrijeme i turizmu.<br>
Redak 34:
== Piranske solane ==
 
Piranske solane <ref>Zalar, Matej ''Potepanja 4, Slovenska in Hrvaška Istra, 15 izletov v notranjost'', As-Press d.o.o., Ljubljana, 2011. {{ISBN|978-961-92578-5-2}} {{COBISS|ID=255995904}}, str 80.</ref> u Savudrijskoj vali bile su bile smještene u dvije doline, trenutačno su postojeće samo jedne kod Sičole (Sićole-Sečovlje). <ref>Kladnik, Drago; Pipan, Primož; Gašperič, Primož, ''Poimenovanja Piranskega zaliva'', Založba ZRC, Ljubljana, 2014., {{ISBN|978-961-254-701-1}} , {{COBISS|ID=273985280}}, str. 57. </ref> Solane u Sičoli, ukupne su površine 5,763.354 m², smještene na desnoj i lijevoj obali rijeke Dragonje. Solane na desnoj obali Dragonje, zvane Lera, površine su 2,635.130 m², a na lijevoj obali, zvane Fontanigge ,<ref>Kladnik, Drago; Pipan, Primož; Gašperič, Primož, ''Poimenovanja Piranskega zaliva'', Založba ZRC, Ljubljana, 2014., {{ISBN|978-961-254-701-1}}, {{COBISS|ID=273985280}}, str. 57. </ref> , bile su površine 3,128.221 m², a one bivše u Fazanu kod Lucije 346.698 m². Solane u dolini Strunjana nisu u Savudrijskoj vali, a zauzimaju površinu od 168.897 m². Ukupna površina svih Piranskih solana iznosila je 6,278.943 m². Površina pojedinoga bazena za kristalizaciju iznosila je oko 120 m², a njih je ukupno bilo 7034. U trenutku otkupa solane su se sastojale od 525 malih solana, koje su neovisno jedna od druge proizvodile sol, a bile su u posjedu 296 posjednika. Sve ove solane proizvodile su na godinu oko 26,900.000 kg soli, što na 1 m² površine solan&#257; iznosi oko 4,6 kg soli. <sup>''<nowiki>[</nowiki>[[Wikipedija:Navođenje izvora|nedostaje izvor]]<nowiki>]</nowiki>''<includeonly>[[Kategorija:Članci kojima nedostaje izvor]]</includeonly></sup><noinclude>
 
-->
Redak 56:
{{citat|Republika Slovenija se zauzima za očuvanje cjelovitosti Piranskog zaljeva pod njezinim suverenitetom i jurisdikcijom i za izlaz na otvoreno more na temelju dopuštenih kriterija međunarodnog prava te uvažavanja specifične situacije Republike Slovenije. |sporni tekst}}
 
Hrvatski stručnjaci za međunarodno pravo [[Vladimir Ibler]], [[Davorin Rudolf]] su bili ljuti i razočarani što je hrvatska strana pristala da takav tekst uđe u arbitražni ugovor, jer izlaz na more inače nije kriterij za razgraničavanje teritorijalnih mora.<ref name="lupiga.com">{{Citiranje weba |url=https://www.lupiga.com/vijesti/vladimir-ibler-granica-na-kraju-stoljeca-kako-je-slovenija-osvajala-piranski-zaljev |title=VLADIMIR IBLER - GRANICA NA KRAJU STOLJEĆA: Kako je Slovenija osvajala Piranski zaljev |last=Lupiga |work=Lupiga |language=hr |accessdate=2021-04-17}}</ref>
 
Daljnom provedbom procesa na vidjelo dolazi nekoliko važnih činjenica, što kroz slovensku sudsku praksu u vidu ustavnog sudca Matevža Krivića, koji je ustanovljavao pravnu slijednost o graničnom području te za Savudrijsku valu ustanovio da kao povijesni slijednik na tom području interesa Slovenija kao pravni međunarodni učesnik u slučaju razgraničenja nikada nije postojala.<ref name="dnevnik.hr"/><br> Također na vidjelo izlaze i karte međunarodnog karaktera koje ne idu u korist Slovenskim težnjama.<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/svijet/clanak/id/451425/pomorske-karte-iz-splita-potvrdile-strahove-susjeda-savudrijska-vala-nije-slovenska-ideja-o-kontroli-piranskog-zaljeva-pada-im-u-vodu Slobodna Dalmacija – Članak o pomorskim kartama]</ref>