Savudrijska vala: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
Čišćenje u Kategorija:CS1 greške: datumi |
||
Redak 9:
:između rtova Madone i Gornje Savudrije
</poem>
</ref> ('''Piranski zaljev'''); [[slovenski jezik|slov.]] ''Piranski zaliv'' <ref>Kladnik, Drago; Pipan, Primož; Gašperič, Primož, ''Poimenovanja Piranskega zaliva'', Založba ZRC, Ljubljana, 2014., {{ISBN|978-961-254-701-1}}, {{COBISS|ID=273985280}}, str. 12.</ref> [[talijanski jezik|tal.]] '''Vallone di Sicciole''' (rjeđe Bala di Sicciole);<ref>[http://istrapedia.hr/hrv/634/piranski-zaljev/istra-a-z/ Povijesno ime Vallone di Sicciole]</ref><ref>[http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2095 Povijest Piranskog zaljeva Istrapedia]</ref>
U starije doba, za Savudrijsku valu se koristilo talijansko ime ''Valle Largon.'' Lokalni toponim Savudrijska vala se koristi nakon 2002. godine, najčešće u kontekstu [[Hrvatsko-slovenski granični spor|hrvatsko-slovenskog graničnog spora]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://nasiljudi-gentenostra.hr/vijest/daniele-kolec-revoltiran-sam-razmisljanjem-jednog-novinara-o-savudrijskoj-vali/1051 |title=REVOLTIRAN SAM RAZMIŠLJANJEM JEDNOG NOVINARA O SAVUDRIJSKOJ VALI. |author=Daniele Kolec |date=
[[Datoteka:Istria_olim_Lapidia_1633.jpg|mini|desno|250px|Karta koju je izradio kartograf Giovanni Antonio Magini (Padova, 1555. – Bologna, 1617.) za Savudrijsku valu koristi talijansko ime "Valle Largon"]]
Redak 17:
Savudrijska vala je plitki zaljev, jer ne prelazi dubinu od 20 m, Jadranskog mora na morskoj granici između Hrvatske i Slovenije.<br>
Dio je puno većeg [[Tršćanski zaljev|Tršćanskoga zaljeva]] i čini 3,4% njegove površine sa ukupnom površinom od 18,8 km².<ref name="istra.lzmk.hr">[http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2095 Povijest i zemljopis Piranskog zaljeva Istrapedia]</ref> Savudrijska vala je omeđena
Na slovenskom dijelu nalaze se naseljena mjesta [[Piran]], [[Portorož]] i [[Lucija (Slovenija)|Lucija]], a na hrvatskom [[Crveni Vrh]] i [[Kanegra]] te turističkih naselja Lavra i Alberi. Unutar samog zaljeva postoje manji zaljevi i uvale kao što su uvala Fazan (Fažan), Sičjolski zaljev (slov. ''Sečoveljski zaliv''), Portoroški zaljev (slov. ''Portoroški zaliv'').
Prosječna temperatura u kolovozu je 23 °C, a u veljači 8 °C, dok mu se slanost kreće između
Savudrijska obalna strana Savudrijske vale je izrazito [[Vapnenac|vapnenačka]] sa nižim klifovim dok je piranska
== Povijest ==
Savudrijska vala je nastala za vrijeme poslijednjeg [[ledeno doba|ledenog doba]] kada je plitka ledenjačka riječna dolina potopljena porastom razine mora. Nalazi se na prijelazu između izrazito [[fliš]]nog i vapnenačkog tla i laporasto piješčenjačkog tla Istre.<br>
Premda se na njegovim obalama pronalaze ostatci i iz brončanog doba, smatra se da sam zaljev
Sol kao izrazito vrijedan resurs u davnijim povijesnim razdobljima je postala predmet političkih i trgovačkih igara tako da se na samom području kroz povijest radi tih interesa razmjenjuju razni političko gospodarski utjecaji.<br>
Samo područje solana je utjecalo na razvoj okolnih luka u plovnom dijelu Savudrijske vale. Osim toga na području Sečovlja su postojali rudnici [[ugljen]]a a na savudrijskom dijelu uz mjesto Kanegra i kamenolomi te se tako Savudrijska vala koristila za brodarenje raznim vrijednostima. Osim svoje važnosti za priobalnu plovidbu, Savudrijska vala ima i važnu ulogu u ribarstvu a u novije vrijeme i turizmu.<br>
Redak 34:
== Piranske solane ==
Piranske solane <ref>Zalar, Matej ''Potepanja 4, Slovenska in Hrvaška Istra, 15 izletov v notranjost'', As-Press d.o.o., Ljubljana, 2011. {{ISBN|978-961-92578-5-2}} {{COBISS|ID=255995904}}, str 80.</ref> u Savudrijskoj vali bile su bile smještene u dvije doline, trenutačno su postojeće samo jedne kod Sičole (Sićole-Sečovlje). <ref>Kladnik, Drago; Pipan, Primož; Gašperič, Primož, ''Poimenovanja Piranskega zaliva'', Založba ZRC, Ljubljana, 2014., {{ISBN|978-961-254-701-1}}
-->
Redak 56:
{{citat|Republika Slovenija se zauzima za očuvanje cjelovitosti Piranskog zaljeva pod njezinim suverenitetom i jurisdikcijom i za izlaz na otvoreno more na temelju dopuštenih kriterija međunarodnog prava te uvažavanja specifične situacije Republike Slovenije. |sporni tekst}}
Hrvatski stručnjaci za međunarodno pravo [[Vladimir Ibler]], [[Davorin Rudolf]] su bili ljuti i razočarani što je hrvatska strana pristala da takav tekst uđe u arbitražni ugovor, jer izlaz na more inače nije kriterij za razgraničavanje teritorijalnih mora.<ref name="lupiga.com">{{Citiranje weba |url=https://www.lupiga.com/vijesti/vladimir-ibler-granica-na-kraju-stoljeca-kako-je-slovenija-osvajala-piranski-zaljev |title=VLADIMIR IBLER - GRANICA NA KRAJU STOLJEĆA: Kako je Slovenija osvajala Piranski zaljev |last=Lupiga |work=Lupiga |language=hr |accessdate=2021-04-17}}</ref>
Daljnom provedbom procesa na vidjelo dolazi nekoliko važnih činjenica, što kroz slovensku sudsku praksu u vidu ustavnog sudca Matevža Krivića, koji je ustanovljavao pravnu slijednost o graničnom području te za Savudrijsku valu ustanovio da kao povijesni slijednik na tom području interesa Slovenija kao pravni međunarodni učesnik u slučaju razgraničenja nikada nije postojala.<ref name="dnevnik.hr"/><br> Također na vidjelo izlaze i karte međunarodnog karaktera koje ne idu u korist Slovenskim težnjama.<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/svijet/clanak/id/451425/pomorske-karte-iz-splita-potvrdile-strahove-susjeda-savudrijska-vala-nije-slovenska-ideja-o-kontroli-piranskog-zaljeva-pada-im-u-vodu Slobodna Dalmacija – Članak o pomorskim kartama]</ref>
|