Tradicijska medicina: razlika između inačica

'''Tradicijska medicina''' predstavlja zbroj znanja, vještina i praksi utemeljenih na teorijama, vjerovanjima i iskustvima specifičnim za određenu kulturu. Ona mogu biti objašnjiva ili ne objašnjiva, a zajednička im je svrha održavanje zdravlja, bilo da se radi o metodama [[Prevencija|prevencije]], [[Dijagnostika|dijagnostike]], poboljšavanja ili održavanja zdravstvenoga stanja u slučaju fizičke ili mentalne [[Bolest|bolesti]].<ref name=":0">{{Citiranje časopisa |last=WHO |authorlink=https://hr.wikipedia.org/wiki/Svjetska_zdravstvena_organizacija |title=WHO {{!}} About us |url=http://www.who.int/traditional-complementary-integrative-medicine/about/en/ |accessdate=2019-09-30}}</ref> Tradicijska medicina često se stavlja u kontrast prema modernoj [[Medicina|medicini]] kao znanosti utemeljenoj na dokazima.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.huped.hr/hr/clanci-detalji/huped-info/vrste-medicina-i-terminologija-3 |title=HUPED - Vrste medicina i terminologija |author=Vedran Korunić |accessdate=2019-09-30. rujna 2019.}}</ref> Tradicijska medicina nije ni potpuno jednoznačan pojam s onim narodne medicine. Uporabom je pojam narodne medicine postao izraz za opća znanja o praksama liječenja bez konzultiranja sa strukom. Narodna medicina u potpunosti počiva na usmenoj predaji, nema stručnjake, dok tradicijska medicina može izrasti u kompleksan sustav (kakav je na primjer kineska tradicijska medicina) <ref>{{Citiranje knjige |title=Introducing medical anthropology: a discipline in action |origdateorig-year=2007 |chapter=5 |pages=137-138 |publisher=AltaMira Press |accessdate={{subst:TRENUTAČNIDAN}}. {{subst:TRENUTAČNIMJESECIME}} {{subst:TRENUTAČNAGODINA}}.|id=}}</ref> Ukoliko se određena tradicijska medicina koristi u kulturi u kojoj nije izvorno nastala, smatra se dijelom komplementarne ili [[Alternativna medicina|alternativne medicine.]]<ref name=":0" />

Glavnim obilježjem koje tradicijsku medicinu kao medicinski sustav razlikuje od biomedicine smatra se usmenost jer je tradicijska medicina prenošena s generacije na generaciju usmenim putem. Međutim, kroz prijenose su u sustav unošena i znanja iz pismenih izvora i biomedicine. <ref name=":1">{{Citiranje knjige |last1=Brenko |first1=Aida |last2=Dugac |first2=Željko |last3=Randić |first3=Mirjana |title=Narodna medicina |origdate=studeni,Studeni 2001. |url=http://www.emz.hr/downloads/pdf/Narodna%20medicina_smanjeno.pdf |accessdate=1. listopada 2019. -10-01}}</ref> U Hrvatskoj su znanja tradicijske medicine ostala sačuvana u [[Ljekaruša|ljekarušama]]. Tradicijsku su medicinu kroz povijest u najvećoj mjeri proučavali liječnici, tek je u novije doba ona promatrana kao medicinski sustav iz perspektive medicinske antropologije. U 19. stoljeću dogodio se nagao rast medicinske znanosti zbog čega se tradicijska medicina u većoj mjeri udaljila od službene medicine i prešla u domenu narodne medicine. Međutim, neki su dijelovi toga sustava dalje vrednovani i proučavani - liječenje [[Ljekovito bilje|ljekovitim biljem,]] te narodna [[kirurgija]]. <ref name=":1" />

Medicinsku su pomoć u prošlosti ljudi u Hrvatskoj tražili od osoba u svojoj neposrednoj okolini koje za to nisu bile stručno osposobljene. Najčešće su to bile starije žene iz mjesta (seoske babe, babe vračare), pripadnici vjerskih institucija (svećenici ili hodže), te brijači i kovači. <ref name=":1" /> Među prve poznate iscjelitelje pripadaju vračevi, osobe upućene u okultna znanja i magijske vještine, što su koristili, između ostaloga, i za liječenje.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65375 |title=Vrač |work=enciklopedija.hr |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |accessdate=7. listopada 2019.-10-07}}</ref> Iz srednjovjekovnih statuta dalmatinskih gradova može se iščitati kako su se vračanjem u to doba bavili podjednako muškarci i žene, a sama je aktivnost nazivana ''herbaria.'' Žene koje su se bavile takvim postupcima bile su poznate pod nazivima ''vještica'', ''višćica'', ''čarobnica, černica, tvarnica, vilenica'' i sl. <ref name=":1" /> U Istri se vjerovalo kako moć liječenja imaju [[Krsnik|krsnici]] .<ref>{{Citiranje časopisa |title=istrapedia {{!}} Krsnik |url=https://www.istrapedia.hr/hrv/1423/krsnik/istra-a-z/ |accessdate=2019-10-10}}</ref>. Posebnu kategoriju iscjelitelja predstavljali su [[Barbir|barbiri]], prvenstveno kao osobe koje su se bavile puštanjem krvi (''barbirenjem'' ili ''šrefanjem''). Liječenjem su se u prošlosti bavili i mjesni kovači, rašljari ili radijestezisti, narodni kirurzi, a do modernoga doba zadržali su se namještači kostiju (''namikači, ramlači, ravnači, kostolomci'').<ref name=":1" /><br />