Suradnik:Dean72/radovi2: razlika između inačica

Član je utjecajne obitelji Spaak i kratko je služio kao belgijski vojnik u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] gdje je bio zarobljen i zatvoren u logor, a nakon rata postao je istaknuti tenisač sudionikodvjetnik i odvjetniktenisač. Proslavio se po vrlo kvalitetnoj obrani [[Fernando De Rosa|talijanskog studenta]] optuženog za pokušaj atentata na [[Umberto II.|talijanskog prijestolonasljednika]] 1929. Uvjereni socijalist, Spaak je ušao u politiku [[1932.]] godine kao član [[Belgijska radnička stranka|Belgijske radničke stranke]] (kasnije [[Belgijska socijalistička stranka]]) i stekao svoju prvi ministarsku poziciju u vladi [[Paul Van Zeeland|Paula Van Zeelanda]] [[1935.]] godine. Prvi je put postao [[Premijer Belgije|premijerom Kraljevine Belgije]] [[1938.]] i na toj je dužnosti bio do 1939. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] služio je kao ministar vanjskih poslova u [[Belgijska vlada u emigraciji|belgijskoj vladi u emigraciji]] pod vodstvom [[Hubert Pierlot|Huberta Pierlota]], gdje je s vladama [[Nizozemska|Nizozemske]] i [[Luksemburg|Luksemburga]] pregovarao o osnivanju carinske unije [[Benelux|Beneluksa]]. Nakon rata dva puta je obnašao funkciju premijera, najprije samo 18 dana u ožujku [[1946.]], a potom od [[1947.]] do [[1949.]] ObnašaoBio je funkciju na čelu nekoliko belgijskih ministarstva do [[1966.]], a funkciju belgijskog ministra vanjskih poslova držao je 18 godina, [[1939.]] do 1966.

Spaak je bio uvjereni pobornik [[Multilateralizam|multilateralizma]] i postao je međunarodno poznat po svojojsvom podršcizalaganju međunarodnojza međunarodnu suradnjisuradnju. godineGodine 1945. izabran je za prvog predsjednika [[Opća skupština Ujedinjenih naroda|Generalne skupštine]] novihnoviosnovanih [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]]. Dugogodišnji zagovornik [[Europske integracije|europskih integracija]], Spaak je bio među prvim promicateljima [[Carinska unija|carinske unije]] i bio je jedan od glavnih državnika koji su osmislili sporazum o Beneluksu [[1944.]] godine. Bio je prvi predsjednik [[Parlamentarna skupština Vijeća Europe|Savjetodavne skupštine]] [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]] između 1949. i [[1950.]] i postao je prvi predsjednik [[Europska zajednica za ugljen i čelik|Europske zajednice za ugljen i čelik]] na čelu koje je bio od [[1952.]] do [[1954.]] godine. Godine [[1955.]] osnovao je u takozvani Odbor Spaak s ciljem proučavanja mogućnosti zajedničkog europskog tržišta u Europi i odigrao je ključnu ulogu u pripremi [[Rimski ugovori (1957.)|Rimskog sporazuma iz]] 1957. kojim je uspostavljena [[Europska ekonomska zajednica]] (EEZ). Iste je godine dobio [[Karlova nagrada|Nagradu Karla Velikog]]. Između 1957. i 1961. izabran je za drugog [[Glavni tajnik NATO-a|glavnog tajnika]] [[NATO|NATO-a]].

Paul-Henri Spaak rođen je 25. siječnja 1899. u [[Schaerbeek|Schaerbeeku]] u [[Belgija|Belgiji]], u uglednoj belgijskoj obitelji [[Spaak]],<ref>"Paul-Henri Spaak." ''Almanac of Famous People'', 9th edition. Thomson Gale, 2007.</ref> koja se doselila u Belgiju u 17. stoljeću iz [[Švedska|švedske pokrajine]] [[Bohuslän|Bohuslan]]. Njegov djed po majci Paul Janson bio je važan član [[Belgijska liberalna stranka|Belgijske liberalne stranke]]. Njegova majka Marie Janson bila je socijalistkinja i prva je žena koja je ušla u [[Belgijski senat]], a otac Paul Spaak bio je [[pjesnik]] i [[dramaturg]]. Među ostalim članovima njegove obitelji istaknuli su se njegov ujak [[Paul-Emile Janson]], koji je obnašao dužnost premijera Kraljevine Belgije od 1937. do 1938., i njegova nećakinja [[Catherine Spaak]] koja je bilapoznata filmska glumica.<ref name="Observer Profile">{{Citiranje novina|date=13 January 1946|title=Profile: Paul-Henri Spaak|page=6|work=The Observer|location=UK}}</ref><ref>{{Citiranje novina|date=5 August 1972|title=Catherine Spaak Is Wed|page=13|work=The New York Times}}</ref>

Paul-Henri Spaak i njegova supruga Marguerite Malevez imali su dvije kćeri: [[Antoinette Spaak]], političarku i prvu Belgijku koja je vodila političku stranku, [[Demokratska fronta frankofona|Demokratsku frontu frankofona]], i sina, diplomata [[Fernand Spaak|Fernanda Spaaka]]. Nakon Margueriteine smrti u kolovozu 1964., Paul-Henri se u travnju 1965. oženio sssa Simone Dear. Njegov je brat [[Charles Spaak]] postao scenarist, jedna od njegovih unuka [[Isabelle Spaak]] postala je novinarka i romanopisac, jedan od njegovih unuka [[Anthony Palliser]] postao je poznati slikar.

Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Spaak se prijavio kao vojnik u [[Belgijska vojska|belgijsku vojsku,]] ali su ga zarobili [[Njemačko Carstvo|njemački vojnici]] i dvije godine je proveo u njemačkom logoru za ratne zarobljenike. Na kraju rata Spaak je oslobođen i ubrzo je upisao [[pravo]] na [[Slobodno sveučilište u Bruxellesu (francusko)|Slobodnom sveučilištu u Bruxellesu]], a u istom razdoblju Spaak je takođerrazdoblju postao teniska zvijezda nakon što se belgijskus belgijskom momčadmomčadi plasirao na [[Davisov kup|Davis kup]] 1922. godine.<ref name="NYTimes Obit2">{{Citiranje novina|last=McFadden|first=Robert|date=1 August 1972|title=Paul-Henri Spaak is Dead at 73; An Architect of European Unity|page=1}}</ref>