Kvocijent inteligencije: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
uklanjanje izmjene 5689257 suradnika 193.14.244.28 (razgovor)
Oznaka: uklanjanje
Redak 1:
[[Datoteka:Raven_Matrix.svg|mini|250x250px|Primjer mogućeg zadatka iz testa inteligencije kojim se određuje kvocijent inteligencije osobe.]]
'''Kvocijent inteligencije''' ([[njemački|njem.]] ''Intelligenzquotient'', skraćeno '''IQ''') ukupan je rezultat izveden iz jednog od nekoliko standardiziranih testova kojim se iskazuje ljudska [[inteligencija]]. Kraticu ''IQ'' skovao je [[Njemačka|njemački]] [[Psihologija|psiholog]] [[William Stern]] od termina ''Intelligenzquotient'' kojeg je koristio za metodu bodovanja testova inteligencije koju je zastupao u svojoj knjizi iz 1912. godine. Povijesno gledano, IQ je rezultat dobiven dijeljenjem mentalne dobi osobe s njenom kronološkom dobi (izražene u mjesecima ili godinama) te množenjem količnika sa 100.<ref>{{Citiranje www |naslov=Glossary of Important Assessment and Measurement Terms |url=http://www.ncme.org/ncme/NCME/Resource_Center/Glossary/NCME/Resource_Center/Glossary1.aspx?hkey=4bb87415-44dc-4088-9ed9-e8515326a061#anchorI |autor= |autorpoveznica= |prezime= |ime= |suautori= |urednik= |izdavač= |format= |jezik=engleski |rad=National Council on Measurement in Education |stranice= |nadnevak= |preuzeto=30. prosinca 2016. |arhivurl= |arhivnadnevak= |citat= }}</ref><ref>{{Citiranje www |naslov=Brief History of IQ (Intelligence Quotient) |url=https://www.verywell.com/history-of-intelligence-testing-2795581 |autor= |autorpoveznica= |prezime=Cherry |ime=Kendra |suautori= |urednik= |izdavač= |format= |jezik=engleski |rad=verywell |stranice= |nadnevak=27. kolovoza 2016. |preuzeto=30. prosinca 2016. |arhivurl= |arhivnadnevak= |citat= }}</ref> Tijekom razvoja modernih testova inteligencije [[medijan]] rezultata reprezentativnog uzorka je definiran kao IQ od 100 bodova. Svaka [[standardna devijacija]] više ili manje vrijedi 15 bodova više ili manje. Prema ovoj definiciji IQ-a, dvije trećine osoba imaju IQ od 85 do 115 bodova, dok ispod 75 bodova ili iznad 125 bodova ima po 5% osoba.<ref>{{Citiranje www |naslov=Rising Scores on Intelligence Tests |url=https://www.americanscientist.org/issues/feature/rising-scores-on-intelligence-tests/ |autor= |autorpoveznica= |prezime=Neisser |ime=Ulric |suautori= |urednik= |izdavač= |format= |jezik=engleski |rad=American Scientist |stranice= |nadnevak=rujan 1997. |preuzeto=30. prosinca 2016. |arhivurl= |arhivnadnevak= |citat= }}</ref>
 
Istraživanja su pokazala da postoji određena povezanost između kvocijenta inteligencije i sklonosti obolijevanju, vjerojatnosti ranijeg umiranja, socijalnog statusa roditelja, te do određene granice kvocijenta inteligencije bioloških roditelja.<ref>{{Citiranje www |naslov=Low Childhood IQ and Early Adult Mortality: The Role of Explanatory Factors in the 1958 British Birth Cohort |url=http://pediatrics.aappublications.org/content/124/3/e380 |autor=Markus Jokela, G. David Batty, Ian J. Deary, Catharine R. Gale, Mika Kivimäki |autorpoveznica= |prezime= |ime= |suautori= |urednik= |izdavač= |format= |jezik=engleski |rad=Pediatrics - AAP News & Journals |stranice= |nadnevak=rujan 2009. |preuzeto=30. prosinca 2016. |arhivurl= |arhivnadnevak= |citat= }}</ref><ref>{{Citiranje www |naslov=Cognitive epidemiology |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2465694/ |autor=Ian J Deary, G David Batty |autorpoveznica= |prezime= |ime= |suautori= |urednik= |izdavač= |format= |jezik=engleski |rad=US National Library of Medicine - National Institutes of Health |stranice= |nadnevak=svibanj 2007. |preuzeto=30. prosinca 2016. |arhivurl= |arhivnadnevak= |citat= }}</ref><ref>{{Citiranje www |naslov=Intelligence: Knowns and Unknows |url=http://psych.colorado.edu/~carey/pdfFiles/IQ_Neisser2.pdf |autor= |autorpoveznica= |prezime=Neisser |ime=Ulric |suautori= |urednik= |izdavač= |format=PDF |jezik=engleski |rad=Psychology and Neuroscience - University of Colorado Boulder |stranice= |nadnevak= |preuzeto=30. prosinca 2016. |arhivurl= |arhivnadnevak= |citat= }}</ref> Iako je nasljednost kvocijenta inteligencije istraživana gotovo jedno stoljeće, još uvijek ne postoji siguran zaključak o toj temi.<ref>{{Citiranje www |naslov=Beyond Heritability - Twin Studies in Behavioral Research |url=http://people.virginia.edu/~ent3c/papers2/Articles%20for%20Online%20CV/Johnson%20%282009%29.pdf |autor=Wendy Johnson, Eric Turkheimer, Irving I. Gottesman, Thomas J. Bouchard |autorpoveznica= |prezime= |ime= |suautori= |urednik= |izdavač= |format=PDF |jezik=engleski |rad=University of Virginia |stranice= |nadnevak= |preuzeto=30. prosinca 2016. |arhivurl= |arhivnadnevak= |citat= }}</ref><ref>{{Citiranje www |naslov=A Better Way to Use Twins for Developmental Research |url=http://people.virginia.edu/~ent3c/papers2/Articles%20for%20Online%20CV/Turkheimer%20%282008%29.pdf |autor= |autorpoveznica= |prezime=Turkheimer |ime=Eric |suautori= |urednik= |izdavač= |format=PDF |jezik=engleski |rad=University of Virginia |stranice= |nadnevak= |preuzeto=30. prosinca 2016. |arhivurl= |arhivnadnevak= |citat= }}</ref><ref>{{Citiranje www |naslov=The heritability of IQ |url=http://www.nature.com/nature/journal/v388/n6641/full/388468a0.html |autor=B. Devlin, Michael Daniels, Kathryn Roeder |autorpoveznica= |prezime= |ime= |suautori= |urednik= |izdavač= |format= |jezik=engleski |rad=Nature |stranice= |nadnevak=31. srpnja 1997. |preuzeto=30. prosinca 2016. |arhivurl= |arhivnadnevak= |citat= }}</ref>
 
== Izvori ==