Usora (upravna jedinica): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →top: pravopis |
m Čišćenje u Kategorija:CS1 greške: nevidljivi znakovi |
||
Redak 2:
[[Datoteka:Soli_and_creation_of_Usora.png|mini|400px|Nastanak vojvodine Usore]]
'''Kneževina Usora''', '''Banovina Usora''' (mađ. ozorai bánság),<ref name=katlex>{{cite web |url=http://lexikon.katolikus.hu/O/ozorai%20b%C3%A1ns%C3%A1g.html |title=ozorai bánság |
Ime je dobila po rijeci, oko koje je nastala reigija [[Usora (regija)|Usora]] na donjem toku rijeke Bosne i njezine pritoke Usore prvi put se spominje 1225.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=63423 |title=Usora {{!}} Hrvatska enciklopedija
U to se doba Banovina Usora prostirala prostorima današnjih općina Tešanj, Teslić, Doboj, Derventa, Odžak, Modriča, Orašje i Brčko, odnosno, dijelom [[Bosanska Posavina|Bosanske Posavine]] i današnji prostor Usorske doline od Doboja do Teslića. Veliki gradovi u vrijeme Usorske Banovine bili su [[Doboj]], [[Dobor]], [[Tešanj]] i [[Srebrenik]].
Godine [[1263.]] Bela IV. sjedinio je [[Banovina Usora|Usoru]] i Soli s [[Mačva|Mačvom]] u posebnu vojvodinu.<ref name="KONS">{{bos oznaka}} [http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3325 Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika] Odluka o proglašenju povijesnog područja nekropole sa stećcima u Starim kućama, Donje Breške, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, 26. listopada 2010. (pristupljeno 22. studenoga 2016.)</ref>
Redak 23:
1408. godine hrvatsko-ugarski kralj [[Žigmund Luksemburški|Žigmund]] pošao je u novi pohod na Bosnu i porazio Tvrtka II. Usoru je dao Ivanu Gari, a [[Soli]] mačvanskom banu Ivanu Moroviću. U tom je razdoblju [[Osmansko Carstvo|osmanska]] vojska je uz pomoć velikaša [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića]] zaratila protiv Ugarske te prvi put kročila na područje [[Usora i Soli|Usore (sa Solima)]]. Sljedeći bosanski vladari pokušavali su ih istjerati, a Osmanlije se učvrstiti na tlu Bosne. 1426. su Osmanlije upale u Bosnu sa snagama od oko četiri tisuće vojnika i opustošili [[Usora i Soli|Usoru sa Solima]], te osvojili grad [[Srebrenik (tvrđava, Srebrenik)|Srebrenik]]. 1444. godine [[Stjepan Tomaš Kotromanić|Stjepan Tomaš]] uspio je osloboditi grad Srebrenik i istok Usore od Osmanlija, a u savezu s [[Dubrovačka Republika|Dubrovčanima]] protiv hercega [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana]] u naslovu si spominje kraljem "Usori, Soli i Podrinju". Posljednji bosanski kralj [[Stjepan Tomašević Kotromanić|Stjepan Tomašević]] (1461-
1463.) formalno nosi isti naslov. Godine 1463. osmanske snage pošle su u novi pohod osvajanja Bosne. Prvi je udar bio preko [[Usora i Soli|Usore (sa Solima)]], a cijela je država pala za nekoliko tjedana.
Još nisu nađeni povijesni izvori koji bi nam kazali kad se Usora počela izdvajati kao posebna upravna župa. Zna se samo za promjene statusa. Početkom 13. stoljeća oblikovala se kao posebno područje. U vrelima je od [[1236.]] godine kneževina ([[Sibislav]], [[Sebislav]], unuk Kulina bana). Papa Grgur IX. u pismu od 8. kolovoza 1236. uzeo pod svoju posebnu zaštitu Sebislava, sina pok. Stjepana, bana bosanskoga, i unuka bana Kulina. Tu ga ističe kao "ljiljana među trnjem", čime je istakao problem širenja hereze među plemstvom u Usori. 1272. godine Usora je banovina ([[Henrik II. Gisingovac|Henrik Gisingovac]]). Od 1326. godine Usora je vojvodstvo. Vojvode su rod [[Biloševići|Biloševića]] čija vojvodska čast je od 1399. godine prešla na rod [[Zlatonosovići|Zlatonosovića]]. Posljedni je vojvoda bio [[Tvrtko Stančić]], kad je pala Usora kao dio države Bosne pod osmansku vlast.<ref>[https://blog.dnevnik.hr/usora/2005/09/1615163818/povijest-usore.html Općina Usora] ''Povijest Usore'', rujna 2015. (pristupljeno 22. studenoga 2018.)</ref>
Usora je politički identitet izgubila osmanskim osvajanjima. Ključna je godina 1536. kad turska vojska na čelu s [[Gazi Husrev-beg]]om zauzima u Usori utvrđenja Dobor i Brod.
| |||