Wikipedija

Srbija: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 146:
 
===Reljef===
[[Datoteka:Stara_planina,_vrh_Midžor.jpg|mini|lijevo|Vrh [[Midžor]], [[Balkan (planina)|Stara Planina -– Balkan]], istočna Srbija]]
 
Srbiju čine tri velike zemljopisne cjeline: [[Panonska nizina]], brežuljkasti predjeli s nižim [[planina]]ma i nizinskim proširenjima, te planinsko-kotlinsko područje.
Redak 159:
70%<!--- bilo uneseno 80%, ali kad se izuzme Kosmet, površina se smanjuje na 70%---> površine Srbije nalazi se na [[Balkanski poluotok|Balkanu]], a ostalih 30% spada u [[Srednja Europa|Srednju Europu]] ([[Panonska nizina]]). Kopnenu granicu ima u dužini od 2114 [[km]]<!--- netočan podatak, veći je broj kilometara ukupne kopnene granice, zbog samostalnosti Kosova--->, a dužina tih granica prema susjedima iznosi: prema [[Hrvatska|Hrvatskoj]] 241&nbsp;km, [[Mađarska|Mađarskoj]] 151&nbsp;km, [[Rumunjska|Rumunjskoj]] 476&nbsp;km, [[Bugarska|Bugarskoj]] 318&nbsp;km, [[Kosovo|Kosovu]] 352&nbsp;km, [[Makedonija|BJR Makedoniji]] 221&nbsp;km<!--- netočan podatak--->, [[Crna Gora|Crnoj Gori]] 203&nbsp;km, i [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] 302&nbsp;km.
 
[[Sjever]]ni dio zemlje ([[Vojvodina]]) zauzimaju plodne ravnice, dok je središnji i [[jug|južni]] dio pretežito planinski. Tri su planinska vrha iznad 2000 metara nadmorske visine,<ref>U Velikom geografskom atlasu Jugoslavije, Sveučilišna naklada Liber, 1987. provjerio svaki vrh s [http://webrzs.statserb.sr.gov.yu/axd/godisnjak/god2007pog01.pdf popisa] te ne postoji više od tri planinska vrha viša od 2000 m u [[Središnja Srbija|Središnjoj Srbiji]]</ref> a najviši od njih je [[Midžor]] (na granici s Bugarskom u [[Stara planina|Staroj planini]]). Visine je 2168 m.<ref name="samovisina">[http://webrzs.statserb.sr.gov.yu/axd/godisnjak/god2007pog01.pdf Statistički godišnjak Republike Srbije, 2007. -– Geografski pregled]</ref> Srbija obiluje prirodnim ljepotama, od kojih se posebno izdvajaju očuvane [[šuma|šume]]. Srbija je bogata i vodama.
 
===Tlo===
Redak 208:
[[Datoteka:Vojvodina-Ethnic-2011.GIF|mini|desno|200px|[[Vojvodina]] predstavlja etnički najheterogeniju regiju u Srbiji, popis [[2011.]]]]
 
Srbija ima prema zadnjem popisu iz [[2002.]] godine 7 498 001 stanovnika<ref>[http://webrzs.stat.gov.rs/axd/Zip/VJN3.pdf Microsoft Word -– Delovi_knjiga_III.doc<!-- Bot generated title -->]</ref><!--- ne uključujući Kosovo---> i spada u srednje naseljena europske države s prosječnom gustoćom naseljenosti od 111 st/km<sup>2</sup>. U glavnom gradu živi 20% ukupnog stanovništva. Od ukupnog broja stanovništva 56% je gradskog. Kao posljedica različitih prirodnih uvjeta i povijesnog razvoja, prostorni raspored stanovništva je vrlo raznolik. Ako se promatraju velika zemljopisna područja, najgušće je naseljena peripanonska Srbija (najviše zbog grada Beograda). Vojvodina i planinsko-kotlinsko područje nešto je rjeđe naseljeno od državnog prosjeka. U planinsko-kotlinskom području postoje velike razlike u naseljenosti. Kosmet ima više od 200 st/km<sup>2</sup>, a osim južnog Pomoravlja, ostale subregije imaju manje od 50 st/km<sup>2</sup>.
 
Ukoliko se izuzme razdoblje [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], broj stanovnika Srbije se od početka [[20. stoljeće|20. stoljeća]] stalno povećavao, najviše na Kosovu i Metohiji. Gotovo čitava Središnja Srbija, izuzev većih gradova u posljednje vrijeme bilježi pad broja stanovništva, kao i [[Banat]] i središnji dijelovi [[Bačka|Bačke]]. Stanovništvo većih urbanih područja više se povećava doseljavanjem nego vlastitim prirodnim prirastom.
Redak 215:
 
===Demografska povijest===
* [[1991.]] 9.778.991 st. ([[Srbi]] 65.9 %, [[Albanci]] 17.1 %, [[Mađari]] 3.5 %, [[Muslimani (narodnost)|Muslimani]] 2.5 %, [[Romi]] 1.4 %, [[Crnogorci]] 1.4 %, [[Hrvati]] 1.1 % i drugi)<ref>{{citiranje www|url=http://www.coe.int/t/dg4/cultureheritage/culture/completed/diversity/DGIV_CULT_POL_trans(2003)9_Serbia_EN.PDF|naslov=National Report -– Serbia|autor=Branimir Stojković|izdavač=[[Vijeće Europe]]|dan=rujan 2003.|preuzeto=27. prosinca 2010}}</ref>
* [[1981.]] 9.313.676 st. ([[Srbi]] 66.4 %, [[Albanci]] 14 %, [[Mađari]] 4.2 %, [[Muslimani (narodnost)|Muslimani]] 2.3 %, [[Hrvati]] 1.6 %, [[Crnogorci]] 1.6 %, [[Romi]] 1.2 % i drugi)<ref>"Atlas svijeta"; Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", str. 124, 125, 126. [[1986.]]</ref>
* [[1971.]] 8.446.591 st. ([[Srbi]] 71.2 %, [[Albanci]] 11.7 %, [[Mađari]] 5.1 %, [[Hrvati]] 2.2 %)
Redak 481:
{{glavni|Srpska pravoslavna crkva}}
[[Datoteka:Serbian_alphabets.png|desno|mini|200px|Srpski pravopis dopušta da se [[srpski jezik]] u svom standardnom obliku piše i ćirilicom i latinicom, na slici: primjeri [[Ćirilica|ćiriličnog]] i [[latinica|latiničnog]] pisma u srpskom jeziku]].
 
Pročitajte više na: https://www.vecernji.hr/vijesti/srpski-pravopis-kao-srpska-pisma-navodi-i-cirilicu-i-latinicu-1020675 - www.vecernji.hr
 
Najveći broj stanovništva Srbije je [[pravoslavci|pravoslavne]] vjere. Slijede muslimani, [[rimokatolici]] i [[protestanti]].
Line 549 ⟶ 547:
[[Datoteka:Serbia2008.png|mini|desno|Karta Srbije]]
 
U sastavu Srbije nalazi se jedna autonomna pokrajina -– [[Vojvodina]] (dok prema Ustavu R. Srbije i Kosovo i Metohija se nalazi u njezinom sastavu i ima status autonomne pokrajine). Srbija bez te pokrajine naziva se "[[Središnja Srbija|Središnja]]" ili "Uža Srbija". Uz ovakvu podjelu, postoji podjela na 29 okruga i grad Beograd. Vojvodina ima 7 okruga, te Uža Srbija 17.
 
'''Okruzi autonomne pokrajine Vojvodine:''' [[Sjevernobački okrug]], [[Srednjobanatski okrug]], [[Sjevernobanatski okrug]], [[Južnobanatski okrug]], [[Zapadnobački okrug]], [[Južnobački okrug]], [[Srijemski okrug]]
Line 562 ⟶ 560:
Iako Srbija ima mnogo naselja sa više od 20.000 stanovnika, službeno ima samo 3 grada i Grad Beograd. To su gradovi:
 
* [[Beograd]] -– 1.119.642 s predgrađem 1.576.124
* [[Novi Sad]] -– 191.405 s predgrađem 299.294
* [[Niš]] -– 173.724 s predgrađem 250.518
* [[Kragujevac]] -– 146.373 s predgrađem 175.802
 
U [[Siječanj|siječnju]] [[2007.]] godine, uredbom Vlade Srbije, 23 općine u Srbiji dobile su status grada. Pored Beograda, Novog Sada, Niša i Kragujevca, status grada su dobili: [[Vranje]], [[Zrenjanin]], [[Jagodina]], [[Kraljevo]], [[Leskovac]], [[Loznica]], [[Kruševac]], [[Pančevo]], [[Požarevac]], [[Smederevo]], [[Srijemska Mitrovica]], [[Subotica]], [[Užice]], [[Zaječar]], [[Čačak]], [[Sombor]], [[Valjevo]], [[Novi Pazar]] i [[Šabac]].<ref>{{citiranje www |url=http://www.zis.bg.gov.yu/upload/G_2007S%2003.pdf |naslov=Beograd u brojkama |preuzeto= |godina=2006. |format=PDF |izdavač=Institut za informatiku i statistiku grada Beograda |jezik= Srpski}}</ref>
Line 632 ⟶ 630:
Srbijansko gospodarstvo bilo je u kolapsu početkom [[1990-ih]] zbog uvedenih sankcija od strane [[Vijeće sigurnosti|Vijeća sigurnosti]] UN-a [[1992.]] radi agresije na Hrvatsku i BiH. Veći dio sankcija je ukinut [[1996.]], [[2000.]], [[2001.]] i [[2005.]] kada je u potpunosti normalizirana trgovina sa [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-om.
 
[[Poljoprivreda]] čini 16,6% nacionalnog [[BDP]]-a, [[industrija]] 25,5% i uslužne djelatnosti 57,9%. Ukupni BDP-PPP za [[2008.]] je bio oko 79,662 milijarde [[američki dolar|dolara]].<ref name="MMF - Srbija">[http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2009/01/weodata/weorept.aspx?sy=2006&ey=2009&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=942&s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CLP&grp=0&a=&pr.x=21&pr.y=6 MMF -– Srbija]</ref> Dok je BDP-PPP za 2008. po stanovniku iznosio oko 10,792 dolara.<ref name="MMF - Srbija"/> Najveći [[Ratarstvo|ratarski]] kraj je Vojvodina. Uzgaja se [[pšenica]], [[kukuruz]], [[suncokret]] i [[soja]], te u manjoj mjeri povrtne kulture. [[Šumadija]] je poznata po [[Voćarstvo|voćarstvu]]; [[Vršac]], obronci [[Fruška gora|Fruške gore]] i [[Župa]] po vinogradima. [[Stočarstvo]] je razvijeno u [[Raška (regija)|Raškoj]] i u istočnoj Srbiji. [[Metohija]] je plodna žitnica. Kosovo je najveće nalazište [[lignit]]a u Europi. [[Homoljske planine]] su nalazište [[Bakar (element)|bakra]]. [[Sjever]]ni dio [[Banat]]a je bogat [[Nafta|naftom]] i [[Zemni plin|zemnim plinom]].
[[Datoteka:Dam_Serbia_Djerdap_2.jpg|desno|mini|lijevo|[[Hidroelektrana Đerdap]]]]
Srbija raspolaže s oko 2.961.000 radno sposobnog stanovništva. Ima stopu nezaposlenosti od 14%<ref>[http://www.emportal.rs/en/news/serbia/83771.html Srbija u listopadu 2008.]</ref><ref>[http://webrzs.statserb.sr.gov.yu/axd/drugastrana.php?Sifra=0018&izbor=odel&tab=152]</ref> (Kosovo i Metohija oko 50%). U poljoprivredi radi oko 30%, industriji 46% i uslužnim djelatnostima 24%. Stopa inflacije je preko 6,5%.
Line 763 ⟶ 761:
 
[[Datoteka:Ramonda_serbica1.jpg|mini|150px|[[Ramonda serbica]] nacionalni cvijet]]{{nedostaje izvor}}
* '''[[1564 Srbija|Asteroid]]''' s brojem 1564 nosi ime Srbija -– otkrio ga je Milorad B. Protić
* '''Srbija''' uzgoji oko jednu trećinu svjetskih [[malina]] i jedna je od vodećih zemalja u izvozu smrznutog [[voće|voća]]. Frikom, najveći proizvođač smrznute [[hrana|hrane]] u Srbiji nalazi se u većinskom vlasništvu [[Agrokor]] grupe iz Zagreba.
* '''Bijeli anđeo''' freska iz samostana [[Manastir Mileševa|Mileševa]] upotrijebljen je za prvi satelitski prijenos video signala [[1962.]] između Europe i Sjeverne Amerike, predstavljajući prvi video kontakt između dva kontinenta i pozdrav Europe Americi{{nedostaje izvor}}
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Srbija"