Božica Jelušić: razlika između inačica

Od mladosti piše poeziju i prozu. Objavila je 62 knjige, od kojih su djeci namijenjene zbirka pjesama ''Zmaj od papira'' i poetsko-prozna knjiga ''Po mjeri cvijeta'' te prozne knjige "Bakomat", "Priča o Jakovu Oblaku", "Pjesko, pješčani dječak" i edukativna zbirka priča i pjesama o drveću "Pogled stablu". Izabrane pjesme za djecu nalaze se u knjizi "Ljestve od svile". Od ostalih naslova poznati su : "Riječ kao lijepo stablo" (pjesme), "Kopernikovo poglavlje" (poezija),"Belladonna" (mapa s grafikama Gordane Špoljar-Andrašić), "Libela" (poezija), "Rukavica soneta" (soneti), "Zimzelen" (izabrane pjesme), "Stolisnik" (pjesme) "Flauta u inju" (izabrane pjesme), "Arielirika" (pjesme), "Slovostaj" (mozaički tekstovi)) te kajkavske zbirke: "Meštri, meštrije", "Nočna steza" , "Štorga", "Ftič kesnokrič" i "Gda smo išli". Esejistički tekstovi skupljeni su u knjigama : "Herz desetka", "Znak na zemlji" (likovne umjetnosti), "Od cintora do cybera" (o kajkavskoj književnosti), "Perom i kistom" te "Kajogledi, vnebogledi". Objavila desetak likovnih monografija i monografskih kataloga o likovnim umjetnicima ([[Ivan Lacković Croata|Lacković]], Horvat, Topljak, Tomerlin, Ivanišević, Švegović,-Budaj i dr.) Kao nositeljica Fulbrightove stipendije boravila je u SAD- u, na University of Washington, Seattle. Povodom toga, 1989. godine, objavljuje knjigu putopisa "Okrhak kontinenta 1989". godine.Okušala se u svim literarnim žanrovima. Najveći uspjeh postigla je u području dijalektalne poezije, pišući nekom vrstom "svekajkavske sinteze" ([[Joža Skok]]) i proširujući izražajne mogućnosti kajkavštine do suvremenog književnog izraza.

Objavila je roman prvijenac "Čišćenje globusa" u izdanju MH Đurđevac (sunakladnik "Baltazar", Koprivnica", 2014. ) te knjigu razgovora o književnosti i društvenom životu "Život kao knjiga" (autor: Mladen Pavković, vl. naklada, Koprivnica, 2014.) . U povodu 45-obljetnice književnog rada (2016.) u Izdavačkoj kući Tonimir ([[Varaždinske Toplice]]) objavila je svoju književnu aktivu pod nazivom Petoknjižje (poezija za djecu i odrasle, kajkavska poezija, eseji, putopisi) na više od tisuću stranica, čime je zaoružila svoj književni portret kao plodna i svestrana autorica, prisutna u najživljoj matici hrvatske književnosti.

Kao suradnica listova i časopisa za mladež, objavila je više od osamsto tekstova, različita sadržaja. Prevodi s engleskoga i [[njemački jezik|njemačkoga jezika]], crta, recitira. Za biblioteku "Nobelovci" (ŠK Zagreb) prevela je poeziju [[William Butler Yeats|W. B. Yeatsa]]. Aktivno se bavi ekologijom a najveći dio vremena posvećuje prirodi i unucima. “Djeca"Djeca su kao žirevi”žirevi", kaže književnica i dodaje, “svaki"svaki od njih može izrasti u gorostasan [[hrast]], i zbog toga ih moramo voljeti, poštovati, diviti im se od prvog dana kad uđu u naš svijet.”" Priče i pjesme sakupljene u knjizi "Pogled stablu", malen su prilog “duhovne"duhovne hrane”hrane" za buduće graditelje i čuvare jedinog i najljepšeg svijeta koji poznajemo.

Dobitnica je važnih književnih nagrada i priznanja: [[Nagrada Sedam7 sekretara SKOJ-a]], Maslinov vijenac za sveukupni opus, Galovićeva nagrada za djelo zavičajne tematike, Pasionska baština za duhovnu poeziju, Nagrada MH za najbolji roman, [[Nagrada Katarina Patačić]] za dijalektalnu poeziju, [[Nagrada "Tin Ujević"]], [[Nagrada "Dubravko Horvatić"]], te dvadesetak nagrada na festivalima D. Domjanić u Zelini i Loboru, za Najljepši hrvatski putopis.