Benediktinci: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →top: + |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 20:
'''Benediktinski red''' je najstariji crkveni red na [[Zapad]]u. Iznjedrila ga je najranija monaška tradicija prvih stoljeća [[Crkva|Crkve]], a utemeljio ga je sv. Benedikt oko [[529.]] godine u [[Montecassino|Montecassinu]], pod geslom "[[Ora et labora]]" (Moli i radi). Sveci, blaženici i sluge božje iz njihovih redova: [[Sveti Benedikt|sv. Benedikt]], sv. Skolastika, [[Sveti Ivan Trogirski]].
Benediktinci nisu pridonijeli samo [[Vjera|vjeri]], nego i [[Ekonomija|ekonomiji]] i [[Obrazovanje|obrazovanju]]. Otvorili su puno učilišta. Ponekad se razdoblje od 6.-16. stoljeća zove i "benediktinska stoljeća"{{nedostaju izvori}}.
== Benediktinci u Hrvatskoj ==
Već po doseljenju [[Hrvat]]a u novu domovinu oni dolaze u dodir s benediktincima. Benediktinac opat Martin dolazi u naše krajeve da tu skuplja moći [[Kršćanstvo|kršćanskih]] [[Mučenik|mučenika]]. Ubrzo nakon njega dolaze i drugi benediktinci i na ovim prostorima počinju osnivati svoje [[samostan]]e, kako u primorskom tako i u kontinentalnom dijelu današnje [[Hrvatska|Hrvatske]]. Kao ljudi pismenosti i [[kultura|kulture]] uživali su ovi monasi i njihovi [[Samostan|samostani]] velik ugled kod hrvatskih [[Knez|knezova]] i [[Kralj|kraljeva]]. I tijekom cijele naše [[povijest]]i oni su odigrali vrlo važnu ulogu u odgajanju naroda na vjerskom i kulturnom polju (poznata "[[Bašćanska ploča]]" iz [[Crkva sv. Lucije na Krku|samostana sv. Lucije]] kod [[Baška|Baške]] na [[Krk]]u). No zbog raznih razloga mnogi su njihovi samostani s vremenom bili napušteni, a konačni udarac zadala im je [[Napoleon]]ova okupacija hrvatskih krajeva kada su svi samostani zatvoreni, a benediktinci protjerani.
== Benediktinke u Hrvatskoj ==
Redak 36:
Danas u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] postoji samo jedan [[samostan]] benediktinaca - [[Samostan sv. Kuzme i Damjana]] ili Ćokovac na otoku [[Pašman]]u, blizu mjesta [[Tkon]]a. [[Dubrovačka biskupija]] u novije vrijeme želi obnoviti benediktinski monaški život u drevnom [[Benediktinski samostan Sv. Marije na Mljetu|samostanu Sv. Marije]] na [[Otočić Sveta Marija|otočiću]] [[Veliko jezero (Mljet)|Velikog jezera]] na [[Mljet]]u.
U [[Mađarska|Mađarskoj]] je poznat samostan u [[Pannonhalma|Pannonhalmi]], kojeg se na latinskom zvalo "''Sveta gora Mađarske''"<ref name="Zvonik"/>.
Nekada su u Hrvatskoj bili i samostani u [[Osor]]u (sv. Petra), [[Split]]u (sv. Marije) i na otočiću [[Košljun]]u (Navještenja Marijina) u [[Puntarska draga|Puntarskoj dragi]]. Jedan od prvih samostana bio je [[Benediktinski samostan u Vrani|benediktinski samostan sv. Grgura]] u [[Vrana (Pakoštane)|Vrani]], kojeg je vjerojatno osnovao kralj [[Dmitar Zvonimir|Zvonimir]] u [[11. stoljeće|11. stoljeću]]. Prilikom svoje [[Krunidba|krunidbe]], [[Zvonimir]] ga daruje papi [[Grgur VII.|Grguru VII]]. Prema narodnoj predaji, vranske benediktince pomorila je kuga te je papa samostan u [[12. stoljeće|12. stoljeću]] darovao [[templari]]ma.
Benediktinci su u Hrvatskoj bili nazočni i na najizoliranijim mjestima. Tako se benediktinski samostan nalazio na južnom vrhu otoka [[Svetac (otok)|Svetca]].<ref>[http://bib.irb.hr/datoteka/348047.TEKST_LEKTORIRAN.rtf Neven Šerić: Biserna ogrlica - pučinski otoci srednjeg Jadrana]</ref>
| |||