Razlika između inačica stranice »Juraj Martinović«

Dodano 407 bajtova ,  prije 9 mjeseci
bez sažetka
No edit summary
Oznake: mobilni uređaj m.wiki napredni alati
No edit summary
{{Infookvir političar
'''Juraj Martinović''' ([[Sarajevo]], [[24. svibnja]] [[1936.]] – Sarajevo, [[3. kolovoza]] [[2021.]]) bio je bosanskohercegovački [[Povijest književnosti|književni povjesničar]], [[prevoditelj]], [[esej]]ist, [[novinar]], i akademik. Bio je sarajevski [[gradonačelnik]] i [[dekan]] Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Govori slovenski, ruski, engleski i francuski.
|ime=Juraj Martinović
|datum rođenja= [[24. svibnja]] [[1936.]]
|mjesto rođenja=[[Sarajevo]]
|datum smrti=[[3. kolovoza]] [[2021.]]
|mjesto smrti=[[Sarajevo]]
|slika=Juraj Martinović.jpg
|veličina=200px
|opis slike=
|stranka=[[Savez komunista Bosne i Hercegovine]]
|supruga=
|suprug=
|položaj= 30. [[Dodatak: Popis sarajevskih gradonačelnika|gradonačelnik Sarajeva]]
|čin2=
|zanimanje=
|fusnote=
|predsjednik1=
|nasljednik=Muhamed Kreševljaković
|prethodnik=Salko Selimović
|prethodnik2=
|mandat_start= [[1989.]]
|mandat_kraj=[[1990.]]
|mandat_start2=
|mandat_kraj2=
|vjera=
}}
 
'''Juraj Martinović''' ([[Sarajevo]], [[24. svibnja]] [[1936.]] – Sarajevo, [[3. kolovoza]] [[2021.]]) bio je bosanskohercegovački [[Povijest književnosti|književni povjesničar]], [[prevoditelj]], [[esej]]ist, [[novinar]], i akademik hrvatskog podrijetla. Bio je sarajevski [[gradonačelnik]] i [[dekan]] Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Govori slovenski, ruski, engleski i francuski.
Juraj Martinović je bosanski Hrvat rođen u [[Sarajevo|Sarajevu]] [[1936.]] U Sarajevu je pohađao osnovnu školu i poslije u Zagrebu. 1955. je završio gimnaziju. Diplomirao je povijest književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Magistrirao je i doktorirao u Ljubljani na Filozofskom fakultetu. Magistrirao je na temi Vplivi srbskohrvatske narodne književnosti na slovensko epiko med leti 1848. in 1858. Doktorirao je na temi pjesništva [[Dragotin Kettej|Dragotina Ketteja]]. Najviše se bavio pjesništvom [[France Prešern|France Prešerna]] i Prešernov [[Sonetni venec]] te pjesništvo Dragotina Ketteja. Kettejevo je djelo označio kao izraz izvorne umjetničke osobnosti, koja je duboko povezana sa slovenskom literarnom tradicijom i pjesničkim modelima kao što su lirika France Prešerna i [[Simon Jenko|Simona Jenka]]. Članke je objavio u Sodobnosti, Jeziku in slovstvu i u Slavističnoj reviji. Bio je član uredništva revije Izraz. Radio je kao novinar-pripravnik u uredništvu zagrebačkog časopisa Borbe.
 
== Životopis ==
Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu predaje od 1963. godine. Predavao je slovensku književnost i hrvatsku književnost. Obnašao je i dužnost direktora Instituta za jezik i književnost.
Juraj Martinović je bosanski Hrvat rođen u [[Sarajevo|Sarajevu]] [[1936.]]. U Sarajevurodnom jegradu, pohađaoa osnovnupotom školuu iZagrebu poslijeje upohađao Zagrebuosnovnu školu. Godine 1955. je završio gimnaziju. Diplomirao je povijest književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Magistrirao je i doktorirao u Ljubljani na Filozofskom fakultetu. Magistrirao je na temi Vplivi srbskohrvatske narodne književnosti na slovensko epiko med leti 1848. in 1858. Doktorirao je na temi pjesništva [[Dragotin Kettej|Dragotina Ketteja]]. Najviše se bavio pjesništvom [[France Prešern|France Prešerna]] i Prešernov [[Sonetni venec]] te pjesništvo Dragotina Ketteja. Kettejevo je djelo označio kao izraz izvorne umjetničke osobnosti, koja je duboko povezana sa slovenskom literarnom tradicijom i pjesničkim modelima kao što su lirika France Prešerna i [[Simon Jenko|Simona Jenka]]. Članke je objavio u Sodobnosti, Jeziku in slovstvu i u Slavističnoj reviji. Bio je član uredništva revije Izraz. Radio je kao novinar-pripravnik u uredništvu zagrebačkog časopisa Borbe.
Bio je [[Sarajevski gradonačelnici|gradonačelnik Sarajeva]]. Gradonačelnik je bio od [[1989.]] do [[1991.]] godine. Bio je [[Dekani Filozofskog fakulteta u Sarajevu|dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] 1983./1984. i 1984./1985. godine. Dekan OOUR-a Filologija Filozofskog fakulteta u Sarajevu bio je 1980./1981. i 1981./1982.
 
Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu predavao je od 1963. godine. Predavao je slovensku i hrvatsku književnost. Obnašao je i dužnost ravnatelja Instituta za jezik i književnost. Bio je [[SarajevskiDodatak: gradonačelniciPopis sarajevskih gradonačelnika|gradonačelnik Sarajeva]]. Gradonačelnik je bio od [[1989.]] do [[1991.]] godine. Bio je [[Dekani Filozofskog fakulteta u Sarajevu|dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] 1983./1984. i 1984./1985. godine. Dekan OOUR-a Filologija Filozofskog fakulteta u Sarajevu bio je 1980./1981. i 1981./1982. Bio je dopisni član [[Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine|AZU BiH]] i [[Slovenska akademija znanosti i umjetnosti|SAZU]].
Dopisni je član je [[Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine|AZU BiH]] i [[Slovenska akademija znanosti i umjetnosti|SAZU]].
 
Govorio je slovenski, ruski, engleski i francuski. Napisao je brojne znanstvene i stručne radove. Autor je pet knjiga na temu slovenske književnosti. Preveo je slovenske autore [[Ivan Cankar|Ivana Cankara]], [[Ivan Tavčar|Ivana Tavčara]], [[Taras Kermauner|Tarasa Kermanunera]], [[Josip Vidmar|Josipa Vidmara]], [[Fran Gestrik|Frana Gestrika]], V. Melika, [[Janez Rotar|Janeza Rotara]], [[Vid Pečjak|Vida Pečjaka]], [[Drago Jančar|Dragu Jančara]], [[Stane Bernik|Stanu Bernika]].
 
Preminuo je u Sarajevu, 3. kolovoza 2021. godine.
Napisao je knjige:
 
== Djela ==
* ''Apsurd i harmonija''. Sarajevo: 1973. {{COBISS|ID=566345}}
* ''Poezija [[Dragotin Kette|Dragotina Ketteja]]''. Ljubljana: 1976.{{COBISS|ID=5221632}}
 
== Literatura ==
 
*[http://www.sarajevo.ba/ba/article.php?pid=126 Grad Sarajevo: Sarajevski gradonačelnici 1878.-2009.]
* Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 161-162.
[[Kategorija:Hrvatski političari u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Gradonačelnici]]
[[Kategorija:Akademici AZUBiH]]