Gruzija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m ispravak
Redak 39:
'''Gruzija'''<ref>[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=fV9uWxY%3D&keyword=Gruzija Gruzija]. Hrvatski jezični portal. Preuzeto 8. prosinca 2013.</ref> ([[Gruzijski jezik|gruzijski]] საქართველო) je država u [[istočna Europa|istočnoj Europi]],<ref name="EU perspective">[[Europska unija]], [http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?type=TA&language=EN&reference=P8-TA-2014-0009 European Parliament Resolution 2014/2717(RSP)], 17/07/2014: "...pursuant to Article 49 of the Treaty on European Union, Georgia, Moldova and Ukraine – like any other European state – have a European perspective and may apply to become members of the Union provided that they adhere to the principles of democracy, respect fundamental freedoms and human and minority rights and ensure the rule of law..."</ref><ref name="Atlas. Springer 1979">International Geographic Encyclopaedia and Atlas. Springer, 24/11/1979, 273</ref> na sjeveroistoku [[Crno more|Crnog mora]]. Na sjeveru i sjeveroistok graniči s [[Rusija|Rusijom]], na jugu s [[Turska|Turskom]], [[Armenija|Armenijom]], i [[Azerbajdžan]]om. Gruzija je članica [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]], [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|OESS-a]], [[Eurocontrol|Eurocontrol-a]] i [[Organizacija za demokraciju i ekonomski razvoj|ODER-a]]. Gruzija trenutno radi na tome da postane punopravna članica [[NATO]] saveza.
 
Gruzija je jedna od 15 država nastalih raspadom [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] unutar granica [[Gruzijska Sovjetska Socijalistička Republika|Gruzijske SSR]]. [[Josif Staljin]], pravim imenom Ioseb Džugašvili, sovjetski vođa od 1928. do 1953. bio je podrijetlom [[Gruzijci|Gruzijac]]. Nakon osamostaljenja 1991, Gruzijom je vladao [[Eduard ŠevarnadzeŠevardnadze|Eduard Ševardnadze]], no 2003. [[Revolucija ruža]] ga je svrgnula, a za predsjednika je imenovan [[Miheil Saakašvili|Mihail Saakašvili]]. Nakon Revolucije ruža, pokrenuto je niz reformi s ciljem jačanja vojnih i gospodarskih potencijala države. Gruzija je pružila vrijednu potporu NATO-vim operacijama u [[Kosovo|Kosovu]] i [[Afganistan]]u, te protuterorističkim operacijama podmorskog nadzora u [[Sredozemlje|Sredozemlju]].<ref name="NATO relations with Georgia">[http://www.nato.int/cps/es/natohq/topics_38988.htm NATO relations with Georgia]</ref>
 
[[Gruzijci]] koji čine većinu stanovništva tradicionalno pripadaju autokefalnoj [[Pravoslavlje|Gruzinskoj pravoslavnoj Crkvi]]. [[Gruzijski jezik]] je član južnokavkaske jezične skupine, nepovezane s [[Indoeuropski jezici|indoeuropskom]] ili [[Altajski jezici|altajskom]] skupinom kojima pripadaju jezici susjednih država. Gospodarstvo Gruzije temelji se uglavnom na poljoprivredi (agrumi, čaj, vinogradarstvo) i crnomorskom [[Turizam|turizmu]].
 
== Povijest ==
Još od vremena [[Antika|Antike]] na području Gruzije postojala su moćna i nezavisna kraljevstva. Kraljevine [[Kolhida]] i [[Kraljevstvo Iberija|Iberija]] su još u 4. stoljeću primile [[kršćanstvo]], pa se Gruzija može uvrstiti među najstarije kršćanske zemlje na svijetu. Svoj najveći uspon gruzijska država doživjela je tijekom [[11. stoljeće|11.]] i [[12. stoljeće|12. stoljeća]], pogotovo u vrijeme vladavine kralja [[David IV. Gruzijski|Davida IV.]] i kraljice [[Tamara Gruzijska|Tamare]]. Početkom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] gruzijske države dolaze pod vlast [[Rusija|Rusije]], a [[1921.]] godine Gruzija postaje dijelom [[SSSR]]-a kao [[Gruzijska Sovjetska Socijalistička Republika|Gruzijska SSR]]. Raspadom Sovjetskog Saveza 1991. godine, Gruzija postaje samostalna država, a razdoblje [[Tranzicija|tranzicije]] ka kapitalističkom i demokratskom društvu tijekom 1990.-ih godina bio je praćen velikim ekonomskim problemima i oružanim sukobima u Južnoj Osetiji i Abhaziji. Razdoblje kriza i sukoba privremeno je okončano [[Revolucija ruža|Revolucijom ruža]] u studenom [[2003.]] godine, u kojoj je smijenjen tadašnji predsjednik [[Eduard ŠevarnadzeŠevardnadze|Eduard Ševardnadze]]. Početkom kolovoza 2008. godine, u Južnoj Osetiji je došlo do sukoba države s lokalnim vlastima u koje se umiješala i Rusija, a koji su okončani odcjepljenjem Južne Osetije i Abhazije od Gruzije.
 
=== Prapovijesna Gruzija ===
Redak 115:
 
=== Nakon obnove nezavisnosti ===
Dana [[9. travnja]] [[1991.]] godine, neposredno prije raspada Sovjetskog Saveza, Gruzija je proglasila neovisnost. [[26. svibnja]] iste godine, Zvijad Gamsahurdia je izabran kao prvi predsjednik nezavisne Gruzije. On je poticao gruzijski nacionalizam i obećao dokazati vlast Tbilisija nad područjima kao što su [[Abhazija]] i [[Južna Osetija]], koje su klasificirane kao autonomne oblasti pod Sovjetskim Savezom. On je ubrzo svrgnut u krvavom državnom udaru, od [[22. prosinca]] 1991. do [[6. siječnja]] 1992. godine. Udar bio je potaknut od strane nacionalne garde i paravojne organizacije ''"Mkhedrioni" ("konjanici")''. Zemlja je upletena u građanski rat, koji je trajao sve do gotovo 1995. godine. [[Eduard ŠevarnadzeŠevardnadze|Eduard Ševardnadze]] (sovjetski ministar vanjskih poslova od 1985. do 1991. godine) vratio se u Gruziju u 1992. godini, i pridružio vođama puča – [[Tengiz Kitovani|Tengizu Kitovanju]] i [[Iaba Ioseliani|Iabi Ioselianiju]] – na čelu trijumvirata pod nazivom "Državno vijeće".
 
Tinjajući sporovi unutar dvije regije Gruzije, Abhazije i Južne Osetije, između lokalnih separatista i većinskog gruzijskog stanovništvom, izbili su u velika međuetnička nasilja i ratove. Uz potporu Rusije, Abhazija i Južne Osetije ostvarila ''de facto'' neovisnost od Gruzije, a Gruzija je zadržala kontrole samo u malim područjima spornih teritorija. Godine 1995. Ševardnadze je službeno izabran za predsjednika Gruzije. Oko 230.000 do 250.000 Gruzijaca<ref name="hrwreport">{{cite web |url=http://www.hrw.org/reports/1995/Georgia2.htm |title=Georgia/Abchasia: Violations of the laws of war and Russia's role in the conflict |date=March 1995 |publisher=Hrw.org}}</ref> je masakrirano ili protjerano iz Abhazije od strane abhaških separatista i sjevernokavkaških dobrovoljaca (uključujući [[Čečeni|Čečene]]) u 1992.-1993. Oko 23.000 Gruzijaca<ref>{{cite web |publisher=Human Rights Watch/Helsinki |url=http://hrw.org/reports/1996/Russia.htm |title=Russia - The Ingush-Ossetian conflict in the Prigorodnyi region |date=May 1996}}</ref> je napustilo Južnu Osetiju. Mnoge osetske obitelji bile su prisiljene napustiti svoje domove u [[Boržomi]] regiji i preseliti u Rusiju.
Redak 229:
Rastući odnosi s [[SAD|SAD-om]] i [[Europska unija|Europskom unijom]], kroz predloženo članstvo u EU i NATO, američkog programa za obuku i vojnu pomoć, izgradnju [[Cjevovod Baku–Tbilisi–Ceyhan|cjevovoda Baku–Tbilisi–Ceyhan]], često održavaju odnose s Rusijom napetim, a dno se dotiče [[2008.]] kada nakon kratkotrajnog rata u [[Južna Osetija|Južnoj Osetiji]], u koji se umješala i Rusija, prekidaju sve diplomatske odnose, te istupa iz [[ZND]]-a.
 
Gruzija trenutno radi na tome da postane punopravna članica NATO saveza. Odnosi s NATO-om su počeli završetkom [[hladni rat|hladnog rata]], kada se neovisna Gruzija pridružila Vijeću sjeveroatlanske suradnje (1992.) i Partnerstvu za mir (1994.) Dijalog i reforme su se produbili nakon [[Revolicija ruža|Revolucije ruža]] 2003. godine, kada je svrgnut predsjednik [[Eduard ŠevarnadzeŠevardnadze|Eduard Ševardnadze]] i prekida tijesne veze s Rusijom i okreće se zapadnim silama. Vođe saveznika potvrdili su na samitu u [[Bukurešt]]u da će Gruzija postati punopravna članica čim ispuni sve uvjete. Odluka je potvrđena i na NATO-vim samitima 2009., 2010., 2012. i 2014. godine. Nakon krize s Rusijom u kolovozu 2008. godine, saveznici su nastavili podržavati teritorijalni integritet i suverenitet Gruzije u međunarodno priznatim granicama, pozivajući Rusiju da povuče svoje priznanje gruzijskih regija Abhazije i Južne Osetije kao nezavisnih država. NATO-gruzijska komisija (NGC) pruža okvir za bliski politički dijalog i suradnju kao potpora reformskim naporima zemlje u euroatlantskim aspiracijama. Na samitu u [[Wales]]u 2014. godine pokrenut je paket mjera u cilju jačanja gruzijske sposobnosti za obranu i pripremanja za članstvo. Gruzija je pružila vrijednu potporu NATO-vim operacijama u [[Kosovo|Kosovu]] i [[Afganistan]]u, te protuterorističkim operacijama podmorskog nadzora u [[Sredozemlje|Sredozemlju]]<ref name="NATO relations with Georgia"/>.
 
=== Oružane snage ===