Inačica od 23. ožujka 2007. u 00:53 uredi Arman (razgovor \| doprinosi) 234 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 23. ožujka 2007. u 00:54 uredi ukloni ovu izmjenu Arman (razgovor \| doprinosi) 234 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: [[Slika:Gills_(esox).jpg\|thumb\|right\|Škrge jedne europske ribe (Esox lucius)]] [[Slika:Smooth_Newt_larva_(aka).jpg\|thumb\|290px\| Kod ovog repatog [[Vodozemci\|vodozemca]], možemo uočiti izvan žbunjolike škrge]] Škrga (u hrvatskom jeziku se češće koristi množina imenice "škrge") Line 8 ⟶ 9: Škrge često pronalazimo kod riba i drugih životinja koji su se prilagodili životu u vodi (osim kitova, koji su naravno, sisavci), no i kod nekih kopnenih životinja, kao kod nekih vrsta kopnenih puževa (izuzetci su puževi koji dišu na [[pluća]]), kod školjki i drugih [[Mekušci\|mekušaca]], kod nekih vrsta morskih glista, kod rakova, naravno kod riba i kod larvi vodozemaca. Životinje koje dišu na škrge, kada dođu na kopnene prostore, njihovi[[Škržni list\|škržni listovi]] se brzo osuše, jer se nisu prilagodili na suhim prostorima, no mogu i ugušiti se u vodi, kada udišu druge [[Gasovi\|gasove]], koji su otrovni za njih, kao i kada istroše kisik. Neke vrste riba i rakova su preko svojih posebnih evolucioniranja svoje škrge dobro razvile, pa mogu na [[kopno]] ostati duže vrijeme. Neke vrste, ipak, mogu čuvati količinu vode i iz nje "vaditi" [[kisik]], i tako ostati duže vrijeme na kopno.

Škrge: razlika između inačica