Kotar

Kotar (lat. processus) naziv je za teritorijalnu upravnu jedinicu manju od županije, a veću od općine. Kotarevi su kroz povijest bili oblik teritorijalnog ustroja na području Hrvatske.

U 15. stoljeću postojali su „desetinski kotarevi“, nazvani tako jer se po njima obavljalo prikupljanje destine u feudalnom sustavu, o čemu postoje i registri.

Na području Vojne krajine krajem 18. stoljeća postojalo je pet kotareva: Banatski, Brodski, Gradiški, Ličko-otočački i Ogulinsko-slunjski. U banskoj Hrvatskoj kotarevi se stvaraju nakon ukinuća kmetstva 1848. U Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji, nakon povratka Vojne krajine (1881.), vladinom su uredbom od 30. lipnja 1886. sve županije podijeljene na kotareve (dotad su ponegdje postojale podžupanije). Hrvatsko-slavonsko kraljevstvo imalo je 1914. 70 kotareva. Ti su se kotarevi dijelili na okruge (lat. districtus), a okruzi na općine (lat. communitates ili iudicatus). Sličan je teritorijalni ustroj postojao i na područu Ugarskog kraljevstva koje je 1914. imalo 442 kotara (mađ. járás). I Dalmacija pod austrijskom vlašću bila je podijeljena na kotareve.

Podjela na kotareve ostat će i unutar Kraljevine Jugoslavije (ovom hrvatskom nazivu odgovarao je srpski naziv „srez“), te u drugoj Jugoslaviji do 1961. kad su kotarevi ukinuti.

U neovisnoj Republici Hrvatskoj, prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj iz 1992. bio je predvišen osnutak dvaju kotara, Glinskog u okviru Sisačko-moslavačke županije i Kninskog u okviru tadašnje Zadarsko-kninske županije. Ta dva kotara, zbog okupacije tih područja, nikad nisu zaživjela, a ukinuti su 1997.

Vidi također

• Gradski kotar
• Županija
• Hrvatske županije