|
'''Tranzicija''' (prijelaz) je pojam kojim se označavaju tzv. tranzicijske zemlje, zemlje koje su u prijelazu iz komandnog [[Gospodarstvo|gospodarstva]] u [[tržišno gospodarstvo]], tj. iz [[Socijalizam|socijalizma]] u [[parlamentarna demokracija|parlamentarnu demokraciju]].
'''Tranzicija''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''transire'' prijećl, prelaziti) je pojam kojim se u druŝtvenim i prirodnim znanostima označavaju '''1.''' društveno-ekonomske promjene: prelazak feudalizma u kapitalizam, prelazak monarhije u republiku; '''2.''' označavaju se reformske promjene u državama (prelazak iz Druge republike u Treću republiku...); '''3.''' označava se prijelaz u razne faze društvenog poretkaš (iz državnog kapitalizma u liberalni kapitalizam, iz državnog socijalizma u samoupravni socijalizam, iz liberalnog kapitalizma u globalni monopolizam centara financijske i gospodarske moći); '''4.''' obnova prethodnih poredaka ([[restauracija monarhije]], restauracija feudalizma, [[restauracija kapitalizma]] (tzv. tranzicijske zemlje, zemlje koje su u prijelazu iz planskog [[Gospodarstvo|gospodarstva]] i [[Radničko samoupravljanje|samoupravljanja]] u "[[tržišno gospodarstvo]]", tj. iz [[Socijalizam|socijalizma]] u [[kapitalizam]]); '''5.''' pokušaj da se uz pomoć znanja i modernizacije premosti vjekovni civilizacijski jaz između razvijenih i nerazvijenih zemalja u relativnom kratkom vremenskom roku od jednog do nekoliko desetljeća; '''6.''' taktički prijelazi u kolektivnom sportu; '''7.''' točkasta mutacija u [[Genetika|genetici]].
Tranzicija iz centralnoplanskoga socijalističkoga gospodarstva na tržišno se često propagandno-politički interpretira kaote transformiranje [[totalitarizam|totalitarističke]] nedemokracije u [[Demokracija|demokraciju]], stavljanje socijalističkih poduzeća na "ravnopravni teren" uspostavljenogs monopolanovim korporacija ("[[Tržište|tržišnitržišnim]] konkurenti")konkurentima te "Neoliberalni"na teoretičarikraju, smatrajupokušaj da se procesuz restauracijepomoć znanja i modernizacije premosti vjekovni civilizacijski jaz između razvijenih i nerazvijenih zemalja u relativnom kratkom vremenskom roku od jednog do nekoliko desetljeća. Proces se smatra završenim tekte onda kada ne uživaju specifične beneficije u oblicima javnih subvencija ili financijskih olakšica i kada se [[produktivnost]] ne može prepisivati povijesti poduzeća. Kao svjetski proces započeo je 90-ih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]], a u nekim je zemljama (kao npr. u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]) zastupljen sve do danas. Sami uzrok tranzicije su gospodarske krize koje su u tim socijalističkim zemljama nastupile zbog pada komunizma. U tim zemljama su tada provedenipo višestranačkiprvi izboriputa naprovedeni kojiademokratski je jedanoblik [[Partitokracija|partitokracije]] zamijenjen drugimizbori. Najznačajnije karakteristike same tranzicije su: korumpiranost, neefikasnostsporost, skupoća, teškoće pri djelovanju samoga procesa i dramatične promjene u dva smjera:
* što prije i što bezbolnije društvenu imovinu ekproprijacijom i uz pomoć državnih tijela učiniti privatnom sa 'prepoznatljivim' i 'odgovornim' vlasnikom
* uklopiti se u svjetske tokove prijelaza u postindustrijsko doba
VećinaNažalost, zemljau sunekim restauracijomzemljama kapitaizmate zapale use silne krize, naročitonisu države samoupravnog i tržiišnog socijalizmariješile, kojihveć se ne mogu riješiti unatoč velikim i stalnim financijskim injekcijama, većsu se kriza i socijalno raslojavanje samo produbljujeprodubile. Bivše zemlje [[SSSR]]-a zadnjih 6. godina pokazuju najizrazitije zaostavljanje u razvoju od gotovo svih zemalja Svijeta. Nasljeđe vrlo nepovoljne gospodarske i društvene strukture, [[Ekologija|ekološka]] zapuštenost je uzrokovalo taj zastoj u razvitku. U tim državama se najsporije privatizira i mijenja krupna industrijska proizvodnja, a bez toga nema uspješne tranzicije. Nasuprot tome, najbrže se preobražava u [[Trgovina|trgovini]], [[Ugostiteljstvo|ugostiteljstvu]] i intelektualnim uslugama. Prema podacima [[Svjetska banka|Svjetske banke]] iz [[1994.]] godine bruto nacionalni dohodak po stanovniku (''per capita'') veći od 2000 $ su ostvarile 10 država od njih 28 u tranziciji, a one su redom:
* [[Slovenija]] 7120 $
* [[Estonija]] 2820 $
* [[Rusija]] 2650 $
* [[Hrvatska]] 2530 $ (6.850 $ 1989.)
* [[Poljska]] 2470 $
* [[Bjelorusija]] 2460 $
* presporo rješavanje katastrofalnih ekoloških stanja.
No, izuzet svih ovih kriza, glavni problemi restauracije kapitalizmatranzicije su nezaposlenost radi nepovoljne radne bilance i država koja se javlja kao "Najlošiji vladar" jer je najkrupniji vlasnik i arbitrar. Države bivše članice Istočnoga bloka, još pogrdno su nazivane "Istočno od Raja", a one su redom: Estonija, Latvija, Litva, Poljska, Češka, Slovačka, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija, Mađarska, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, [[Srbija]], [[Crna Gora]], [[Rumunjska]], [[Bugarska]], Albanija, Makedonija, Ruska federacija, Kazastan, Gruzija, Armenija, Azerbajdžan, Turkmenistan, Uzbekistan, Tadžikistan i Kirgistan. Po mnogim stvarima su iste, ali se i po puno toga razlikuju, kao npr. brzina trajanja (tempo promjena), gospodarska orijentacija i položaj ([[Europa|europske]] i [[Azija|azijske]] zemlje u tranziciji).
== Problemi tranzicije ==
Tranzicijske zemlje su imale brojne karakteristike pogodne za [[korupcija|korupciju]]:sveprisutne države, nevladavine prava i nepoštivanja vlasničkih prava. Iz toga razloga su rezultati pro-tržišnih reformi svugdje manjkavi. [[Klijentelizam]], kao posljedica desetljeća provedenih u planskoj ekonomiji, je bio i ostao sveprisutna pojava u tranzicijskim društvima, i upravo je on motor korupcije, kao i traženje rente. Neuspjeh tranzicijskih zemalja međutim često se pripisuje "ekonomskom izrabljivanju" od strane moćnih, [[neololonijalizam|neokolonijalizmu]], [[globalizacija|globalizaciji]]...
== Oligarhija==
Brojni nacionalističke stranke i njihovi lideri, kao i bivš visoki [[komunizam|komunistički]] dužnosnici su tijekom pretvorbe počeli posao bespravno stećenim početnim kapitalom uimovine procesu[[Savez komunista Jugoslavije|komunisticke "privatizacije"partije]]. Tako su nastali brojni [[oligarhija|oligarsioligarhi]] ili [[tajkun]]i.
==Poveznice==
* [[Energetska politika]] ▼
* [[Restauracija kapitalizma]]
* [[Plutokracija]]
* [[Partitokracija]]
▲* [[Energetska politika]]
[[Kategorija:Politika]]
|
