Šibensko-kninska županija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 288:
Najveći broj tvornica smješten je u Šibeniku, kao industrijskom središtu županije. "TEF — Tvornica elektroda i ferolegura" bila je industrijski gigant grada Šibenika sve do propasti i rušenja pogona sredinom [[1990]]-ih. U Šibeniku radi tvornica "TLM — Tvornica lakih metala", ali smanjenim kapacitetom.{{sfn|Matković||p=46}} U Drnišu se nalazi "TOF — Tvornica oplemenjenih metala" i "GIRK Kalun", koji se bavi ekstrakcijom i obradom kamena. Treba spomenuti i "DIV" (bivši TVIK), tvornicu [[vijak]]a.<ref name=autogenerated2 /> Najveće brodogradilište u županiji je Iskra brodogradilište u Šibeniku osnovano 1905. kao brodogradilište za remont i popravak brodova austrougarske ratne mornarice. U naselju [[Betina]] u sastavu općine Tisno, nalazi se i malo brodogradilište s tradicijom dugom 260 godina.<ref>[http://www.tisno.hr/hrv/mjesta/betina.asp Općina Tisno: Općina – Mjesta – Betina] {{Wayback|url=http://www.tisno.hr/hrv/mjesta/betina.asp |date=20090620180725 }} {{hr}}</ref> Industrija Šibensko-kninske županije u blagom je usponu, nakon teškog razdoblja izazvanog uslijed [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] i gospodarske tranzicije.<ref name=autogenerated2 /> Jedan od načina revitalizacije industrijske proizvodnje ostvaruje se putem osnivanja poduzetničkih zona.
[[Datoteka:Primosten peninsula.jpg|250px|mini|lijevo|[[Primošten]], jedno od turističkih središta županije]]
Na 3,5 km istočno od Šibenika na površini od 549 ha izgrađena je poduzetnička zona Podi u kojoj su smještene tvrtke i poduzeća različitih profila.<ref>[http://www.sibenik.hr/gospodarstvo/podi.asp Grad Šibenik, Gospodarstvo: Poduzetnička zona PODI Šibenik] {{Wayback|url=http://www.sibenik.hr/gospodarstvo/podi.asp |date=20090424074628 }} {{hr}}</ref> Trenutačno se u okviru nje nalazi nekoliko stotinašezdesetak tvrtki koje se bave građevinarstvom, preradom stakla, obnovljivim izvorima energije itd., a još dvanaest poduzeća s djelatnostima obrade drveta, reciklaže itd., gradi svoja postrojenja.<ref>[http://www.podi-sibenik.com/ PODI Šibenik – Središnja poduzetnička zona Dalmacije] {{hr}}</ref> Na kilometar udaljenosti od Drniša smještena je Poslovna zona Drniš s infrastrukturnim kapacitetima za proizvodne, poslovne i trgovačke djelatnosti, kao i za gradnju istraživačkih centara i tehnoloških parkova. Trenutačno se u zoni nalaze brojna poduzeća iz građevinske i trgovinske djelatnosti, proizvodnje ambalaže, građevinska stovarišta, pogoni za reciklažu i obradu drveta i dr., a u naselju [[Radonić (Šibenik)|Radonić]] je Poslovna zona Radonić koja je u razvoju.<ref>[http://www.drnis.hr/o_drnisu/gospodarstvo.asp Grad Drniš – Gospodarstvo] {{Wayback|url=http://www.drnis.hr/o_drnisu/gospodarstvo.asp |date=20090331083026 }} {{hr}}</ref> U [[Vodice|Vodicama]] je u planu izgradnja industrijske zone Čista čija je namjena grupiranje i bolje organiziranje gospodarstva ovoga područja.<ref>[http://www.grad-vodice.hr/industrijska_zona.htm Grad Vodice — Industrijska zona Čista] {{Wayback|url=http://www.grad-vodice.hr/industrijska_zona.htm |date=20090622061601 }} {{hr}}</ref>
 
Kako rijeka Krka s pritokama ima velik hidroenergetski potencijal, isti je iskorišten za proizvodnju struje pa se na teritoriju županije nalazi pet hidroelektrana – HE Golubić na Butišnici, sagrađena [[1981]]., HE Miljacka, najveća od njih, sagrađena [[1906]]. godine, HE Jaruga, podignuta [[1903]]. godine kod [[Skradinski buk|Skradinkog buka]] i mala MHE Krčić na [[Krčić]]u, koje su u sastavu [[Hrvatska elektroprivreda|Hrvatske elektroprivrede]],<ref>[http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/jug/nakrki.aspx#golubic HEP Proizvodnja — HE na Krki] {{Wayback|url=http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/jug/nakrki.aspx |date=20090731181937 }} {{hr}}</ref> kao i HE Roški slap kojom upravlja privatna kompanija Hidrowatt.<ref>[http://wmhe.gf.ukim.edu.mk/Downloads/no_name_full_papers/A09-Full%20Paper-(3).pdf Small Hydro – a Part of Water Management — SHPP Roški Slap on the river Krka]</ref> Hidroenergetski potencijal rijeke Krke i njenih pritoka nije u potpunosti iskorišten pa ostaje prostora za gradnju novih malih hidroelektrana. Na području županije trenutačno radi i jedna vjetroelektrana Trtar-Krtolin, a u planu je i gradnja novih vjetroelektrana.<ref>[http://www.sibenik.hr/news/news_item.asp?NewsID=517 Grad Šibenik: Vijesti — Ministar Vukelić pustio u rad vjetroelektranu Trtar-Krtolin] {{Wayback|url=http://www.sibenik.hr/news/news_item.asp?NewsID=517 |date=20070626082318 }} {{hr}}</ref>