Lebić: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 109.60.55.71 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Stribør
Oznaka: brzo uklanjanje
Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8
Redak 9:
Najjači vjetrovi u Hrvatskoj su [[bura]] koja puše s kopna prema moru, iz pravca sjeveroistoka i [[jugo]] koje puše iz pravca jugoistoka. Bura uobičajeno traje 3 dana i karakteristično je da puše "na refule", to jest na mahove i osobito je jaka u pod[[velebit]]skom kanalu na području [[Senj]]a, no i u [[Bakar|Bakru]] dosiže i do 180 km/h.
 
Godine [[1988.]] u [[Zračna luka Dubrovnik|Dubrovačkoj zračnoj luci]] izmjerena je vrijednost od 44,3 [[Metar u sekundi|m/s]] (159,5 [[Kilometar na sat|km/h]]), na [[Marjan]]u je [[1994.]] izmjerena brzina bure od 48,5 m/s (174,6 km/h), u [[Novalja|Novalji]] 1995. je izmjereno 39,9 m/s (143,9 km/h). Godine [[1996.]] na [[Krčki most|Krčkom mostu]] izmjereno je 58,9 m/s (212 km/h), a [[2002.]] u [[Makarska|Makarskoj]] je zabilježeno 49,9 m/s (179,6 km/h). Najsnažniji udar bure u Hrvatskoj, izmjeren je [[24. prosinca]] [[2003.]], na [[Autocesta A1|autocesti A1]], između [[Tunel Sveti Rok|tunela Sveti Rok]] i [[Maslenica|Maslenice]], na vijaduktu Božići, jedan od rijetkih instrumenata za mjerenje brzine vjetra koji je uopće uspio neoštećen izdržati nalete vjetra, zabilježio je tada brzinu od 307 km/h, što je najveća ikad izmjerena brzina vjetra u Hrvatskoj. Zbog toga što taj [[mjerni instrument]] nije bio predviđen za tolike iznose (radi se o instrumentu tvrtke "VAISALA" Wind Set WA15), podatak se ne uzima kao službeni te kao službeno najjači udar vjetra iz NNE smjera u Hrvatskoj i dalje vrijedi onaj od [[21. prosinca]] [[1998.]] s [[Maslenički most|Masleničkog mosta]] od 248 km/h (69,0 m/s). <ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.meteoadriatic.net/pub/zadarski_list/2006/2006_03_15.doc |title=Arhivirana kopija |journal= |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304215208/http://www.meteoadriatic.net/pub/zadarski_list/2006/2006_03_15.doc |archive-date=4. ožujka 2016. |access-date=5. srpnja 2018. }}</ref><ref>{{Citiranje www |naslov=Opterećenje vjetrom – meteorološka podloga za hrvatske norme |url=http://hrcak.srce.hr/file/18613 |autor=Alica Bajić, Bernardin Peroš, Višnja Vučetić, Zvonko Žibrat |autorpoveznica= |prezime= |ime= |suautori= |urednik= |izdavač= |format=PDF |jezik= |web_stranica=Hrčak Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske |stranice= |nadnevak=11. travnja 2001. |preuzeto=2. rujna 2017. |arhivurl= |arhivnadnevak= |citat= }}</ref>
 
Jugo uzrokuje [[val]]ove koji "valjaju" i na plovilu se teže podnose od valova po buri. Uz pojam vjetra veže se i pojam [[nevera]] koji označava nevrijeme, odnosno vrijeme vrlo loše za boravak na moru. Za plovila su opasni i iznenadni [[neverin]]i (kako i ime govori, manje i kraće nevere) koji kratkotrajno mogu dići neugodno visoke valove.