Naprezanje: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
nadopunio Naprezanje |
Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8 |
||
Redak 85:
{{Glavni|Dijagram naprezanja}}
'''Dijagram naprezanja''' prikazuje medusobnu ovisnost ''σ'' - [[Vlačna čvrstoća|vlačnog naprezanja]] i ''ε'' - relativnog produljenja ili linijske vlačne [[deformacija|deformacije]]. U [[materijal]]u koji je opterećen nekom [[sila|silom]] ''F'' nastaju naprezanja ''σ'' koja uzrokuju njegovo rastezanje. Naprezanje ''σ'' je omjer sile ''F'' i [[Površina|ploštine]] ''A'' presjeka štapa ili šipke (okomitog na smjer sile). <ref>
:<math>\sigma = \frac{F}{A}</math>
Redak 93:
:<math>\varepsilon =\frac{\Delta L}{L_0}=\frac{L-L_0}{L_0}</math>
'''Relativno produljenje''' ''ε'' (duljinska ili uzdužna deformacija) štapa ili šipke je produljenje s obzirom na početnu duljinu L<sub>o</sub>. Početno je naprezanje linearno (deformacija je izravno razmjerna naprezanju). U području linearnog rastezanja ([[Hookeov zakon]]) materijal je elastičan i nakon prestanka djelovanja sile, odnosno naprezanja, on se vraća u početno stanje. [[Youngov modul elastičnosti]] je omjer naprezanja i relativnog produljenja (u području elastičnosti). <ref>
Tehnička granica [[elastičnost]]i je naprezanje pri kojem osjetljiva mjerila osjete prvo primjetno trajno produljenje materijala (pri još nepromijenjenom presjeku A<sub>o</sub>). Nakon te granice (obično na kraju linearnog rastezanja) materijal se rasteže plastično i nakon prestanka djelovanja sile ne vraća se više na početnu duljinu ''L<sub>0</sub>'', već ostaje određeno trajno produljenje, uz suženje presjeka, ''A < A<sub>0</sub>)''.
|