Rat u Bosni i Hercegovini: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Sitneprepravke
Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor mobilni uređaj m.wiki
m uklonjena promjena suradnika 77.243.29.155 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika PonoRoboT
Oznaka: brzo uklanjanje
Redak 11:
* [[Upravna podjela Bosne i Hercegovine|unutarnja podjela države]] na dva entiteta prema dogovoru iz Daytona
* raspoređivanje Implementacijskih snaga ([[IFOR]]) da nadgledaju provedbu mirovnog sporazuma
* velike civilne žrtve kod [[Bošnjak]]a i još veće kod Srba
* najmanje sto tisuća mrtvih i preko dva milijuna raseljenih sa obe strane
|sukobljeni1={{ZD+X/R|RBIH}}<br>{{ZD+X/H|HB}} <small>(1994. – 1995.)</small><br>{{ZD+X/H|HRV}} <small>(1994. – 1995.)</small>
|sukobljeni2={{ZD+X/H|HB}} <small>(1992. – 1994.)</small><br>{{ZD+X/H|HRV}} <small>(1993. – 1994.)</small>
Redak 31:
[[Srbi]] iz Bosne i Hercegovine ga nazivaju '''Obrambeno-otadžbinski rat''', a za početak uzimaju [[1. ožujka]] [[1992.]] godine, napad na svadbenu povorku, u kojem je ubijen mladoženjin otac (stari svat) na [[Baščaršija|Baščaršiji]], u [[Sarajevo|Sarajevu;]] inače je već 9. siječnja 1992. godine proglašena Republika Srpska, s nejasnim granicama, u jasnoj povredi suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti BiH.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.narodnaskupstinars.net/sites/default/files/upload/dokumenti/fotomonografija/cir/NSRS_1991-2011.pdf |title=Narodna skupština Republike Srpske, 1991-1992, fotomonografija, Banja Luka 2012., str. 55-57 |language=srpski |publisher=Narodna skupština RS |accessdate=2019-10-16}}</ref> [[Bošnjaci]] ga nazivaju '''Agresija na Bosnu i Hercegovinu''', a za početak uzimaju [[1. travnja]] [[1992.]] godine, kada su srpske paravojne postrojbe po naređenju šefa srbijanske tajne službe [[Jovica Stanišić|Jovice Stanišića]] prešle granicu, napale grad [[Bijeljina|Bijeljinu]] i izvršile prvi pokolj Bošnjaka.<ref>[http://www.dw-world.de/dw/article/0,,4299561,00.html Zvornička operacija planirana u Beogradu, Deutsche Welle 03.06.2009.]</ref><ref>[http://www.armijabih.com/index-1992.html Kronologija rata u Bosni i Hercegovini]</ref>
 
Rat je bio dijelom [[Raspad SFRJ|raspada SFRJ]], kao nova epizoda proterivanjavelikosrpske Srba i etnički ciste BiH. I bosanska vojska je u tome skoro pa uspela,očistila je prostor od Srba sve do Drine i granice sa Srbijom,ubijajuci i proterivajuci sve Srbe koji su ostali u svojim domovima. Preko 2500 civila je ubijeno samo u opštini Bratunac,a da izuzmemo činjenicu da je sve do sela Skelani,koje se nalazi na samoj granici sa Srbijom,kod Bajine bašte ,svako selo opljačkano,spaljeno do temelja,a starije stanovništvo koje nije uspelo ili nije htelo da prebegne ubijeno. Do prvih meseci 1993. godine Srbi su držali još samo malo svoje teritorije,najviše oko Bratunca. Tad počinje srpska kontra ofanziva i oni uspevaju da povrate skoro sva srpska sela i gradove koje su suparnicke strane porušili do temeljaagresije. Nakon slovenskog i hrvatskog razdruženja od [[SFRJ|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] tijekom 1991. godine, multietnička [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]], koja je bila naseljena muslimanskim [[Muslimani (narod)|Muslimanima]]-[[Bošnjaci]]ma (44%), pravoslavnim [[Srbi]]ma (31%) i [[Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine|katoličkim]] [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvatima]] (17%), [[Referendum o neovisnosti Bosne i Hercegovine|na referendumu 29. veljače i 1. ožujka 1992.]], se odlučila za neovisnost. To su odbili politički predstavnici Srba ([[Srpska demokratska stranka (BiH)|SDS]]), koji su bojkotirali referendum i spriječili njegovo održavanje u pojedinim dijelovima zemlje, u siječnju proglašenim dijelom [[Republika Srpska|Srpske Republike BiH]]. Nakon proglašenja neovisnosti (EZ i SAD su priznali RBiH, 6. i 7. travnja, a u UN je primljena 22. svibnja), bosanskohercegovački Srbi koje je podržavala srbijanska vlada [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i [[JNA|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA), mobilizirali su svoje snage unutar Republike Bosne i Hercegovine kako bi prisvojili što više prostora koji će proglasiti za srpski teritorij, što se uskoro pretvorilo u [[Velikosrpska agresija na Hrvatsku i BiH|velikosrpsku agresiju]] diljem zemlje, popraćenu etničkim čišćenjem Muslimana u [[Podrinje|Podrinju]], Hrvata u [[Bosanska Posavina|Bosanskoj Posavini]] te Muslimana i Hrvata u [[Bosanska Krajina|Bosanskoj Krajini]].
 
To je prvenstveno teritorijalni sukob, u početku između srpskih snaga, uglavnom organiziranih u [[VRS|Vojsci Republike Srpske]] (VRS) - nastalom dodjeljivanjem cjelokupnih postrojbi JNA, sa svim naoružanjem i osobljem, koje su i nadalje primale cjelokupnu opskrbu i plaće iz Beograda, odakle su na službu u postrojbama VRS u smjenama slani i vojni zapovjednici iz sastava [[Vojska Jugoslavije|Vojske Jugoslavije]] - na jednoj strani, te na drugoj strani hrvatskih snaga u [[HVO|Hrvatskom vijeću obrane]] (HVO) i [[ARBiH|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] (ARBiH), većinom sastavljene od Muslimana. Ovdje se radilo dakle o dvjema stranama, velikosrpskog agresora i vojnih snaga koje su branile BiH: Hrvata i Muslimana. Hrvatskoj nesklone zemlje odnosno zemlje nesklone savezu Hrvata i Muslimana praktično od prvih mjeseca rata govorili su o "trima zaraćenim stranama", premda su u stvarnosti postojale samo dvije strane. Poslije, potkraj 1992., zbog gubitka teritorija u istočnoj Bosni (Podrinje) i velikog preljeva muslimanskih izbjeglica u [[središnja Bosna|središnju Bosnu]], uz svesrdnu potporu britanskih agenata koji su pripremili teren, izbio je [[hrvatsko-muslimanski rat]], rat unutar rata, koji se potom širi na sjevernu i središnju Hercegovinu. [[Washingtonski sporazum|Sporazumom, potpisanim u Washingtonu]], 18. ožujka 1994., uspostavljena je [[Federacija Bosne i Hercegovine]], kojom je obnovljeno savezništvo Bošnjaka i Hrvata. U zajedničkim operacijama, u kojim je glavnu ulogu imala [[Hrvatska vojska]], oslobođen je velik dio [[Bosanska krajina|zapadne Bosne]].