Apologetika: razlika između inačica

Bavi se obranom [[vjera|vjere]]<ref name="Poljaković">[http://www.katolik.hr/onamamnu/82-urednistvo/301-stojeapologetika Katolik.hr]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Ivan Poljaković: Što je apologetika?, 25. ožujka 2009.</ref> i vjerničke prakse. Najpoznatija i najrazvijenija je [[kršćanstvo|kršćanska]] [[kršćanska apologetika|apologetika]]. Osim nje postoje apologetike drugih vjera kao što su [[judaizam]], [[islam]], [[budizam]], [[hinduizam]], [[bahá'í]], indijanske vjere i ostali. [[Kršćanska Crkva|Kršćanska]] je apologetika tijekom stoljeća poprimila mnoge oblike, počevši od [[Pavao|Pavla apostola]] u ranoj crkvi i patrističkih pisaca poput Origena, Augustina Hiponskog, Justina mučenika i [[Tertulijan|Tertulijana]], zatim nastavljajući s piscima kao što su Toma Akvinski, Duns Scotus, William of Ockham i Anselm iz Canterburyja tijekom skolastike. Blaise Pascal bio je aktivni kršćanski apologeta prije doba prosvjetiteljstva. U modernom razdoblju kršćanstvo je obranjeno naporima mnogih autora poput GK Chestertona i CS Lewisa, kao i GEM Anscombe. U suvremeno doba kršćanstvo se brani radom osoba poput Normana Geislera, Roberta Barrona, Scotta Hahna, Johna Lennoxa, Leeja Strobela, Francis Collinsa, Alvina Plantinge, Hugha Rossa, Jamesa Whitea, Garyja Habermasa, Franka Tureka, RC Sproula, Ravi Zacharias i William Lane Craig.

Apologetika u kršćanskom [[pastoral]]u treba biti usmjerena u dvama pravcima: s jedne strane župnici trebaju župljanima biti spremni odgovoriti o vjeri na pitanja na koja već jesu ili na koja bi mogli naići. S druge strane, jedan viši stupanj apologetskog rada je kad se osposobljava same župljane biti apologetima, čime ih se formira za područje [[evangelizacija|evangelizacije]]. Najbolje mjesto i vrijeme jest u službi Riječi, no pritom se ne smije dogoditi da se ta služba svede samo na apologetiku. Područja gdje bi se trebala širiti apologetika je župni [[vjeronauk]] i [[kateheza]] za sve uzrasne kategorije. Važno je pri tom postići kod vjernika da je rimokatoličanstvo nešto što je razumno, a ne samo nešto što se slijepo prihvaća.<ref>[http://www.katolik.hr/aktualnomnu/prenosimomnu/458-primijenjena-apologetika Katolik.hr]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Mirko Horvat: Primijenjena apologetika, 9. srpnja 2011.. Preneseno iz katoličkog glasila [[Mi (katoličko glasilo)|Mi]], broj od lipnja, srpnja i kolovoza 2011. str. 34., autora Tomislava M.</ref>