Koprivnički Bregi: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 36:
== Povijest ==
Po obližnjem polju Seče - sjeverozapadno od današnjih Koprivničkih Bregi nazvana je eneolitička Seče-kultura (3500. - 3200. godine prije Krista).
Ime Bregi dolazi od imena "bereki", što na kajkavskom lokalnom govoru znači močvara i obilježavalo je ovo nekad močvarno područje. S vremenom se pri izgovoru naziv bereki postupno mijenjao i nastali su Bregi. Nema autentičnih podataka o srednjovjekovnoj povijesti sela, ali se 1334. spominje u bilješci Zagrebačke biskupije o položaju župa, a 19. siječnja 1424. kao selo uz potok Koprivnica kao " Bereg ". Srednjovjekovno selo razorili su Turci i ponovno je uspostavljeno tek oko 1638. Posredno se zna da je područje naselja bilo u posjedu zagrebačkih biskupa, a od 17. stoljeća sastavni je dio političkog teritorija slobodnog kraljevskog grada Koprivnice iako su Bregovci živjeli seljačkim načinom života.

Kraljevski sud u [[Požun]]u (današnja [[Bratislava]]) je [[19. prosinca]] [[1628.]] godine na temelju dokaza dosudio staroj vlasteli imanja što su ih zaposjeli vlaški naseljenici. [[Zagreb]]ačkom biskupu je tom prigodom priznato pravo na tri mjesta: Brege (koje još nije bilo naseljeno), Sv. [[Ladislav]] i Komarnicu (Bregh, Szent Laszlo et Komarnicza). Kako se [[1659.]] godine u Bregima spominje 40 kuća, možemo zaključiti da je selo najvjerojatnije imalo nekoliko stotina stanovnika. Selo još nije bilo naseljeno [[1638.]] godine, a [[1659.]] godine pouzdano postoji i ima stanovnike. Postavlja se pitanje kada je došlo do naseljavanja. Ako kao izvor uzmemo Wincklerovu kartu [[Varaždin]]skog generalata iz [[1639.]] godine, na njoj je označeno selo "Berega", između Novigrada (Ney Schlos) i Koprivnice. Očito se radi o Bregima. Prema tome, možemo zaključiti da je ovo selo naseljeno oko [[1638.]] i [[1639.]] godine.
 
U zapisniku kanonskog pohoda iz [[1671.]] spominje se da je selo Bregi bilo pod upravom grada Koprivnice («in pago Bregi sub juridictione civitatis Capronchensis»), no izgleda da su još 1701. zagrebački biskupi polagali pravo na Brege.
Bregi su u drugoj polovici 17. stoljeća imali status sela (villa) i mjesnu samoupravu na čelu koje je bio seoski sudac. Nprnpr. [[1677.]] je tu dužnost obnašao Ivan Podunajec («Ioannis Podunaiecz alias iudicis vilae Bregi in suburbio dictae civitatis Caproncensis et Comitatu Crisiensi existentis habitae»). Iako su Bregi imali status sela, izgleda da se dio stanovnika bavio zanatstvom poput [[1679.]] primjerice «Ioricze Husza, tkalcza iz Bregov» ili «Giurka tkalcza sene iz Bregov». Godine [[1714.]] u Bregima se spominje mlinar Martin Cheh. Bregi su se sastojali od ulica «Polanczy», «Sztara vulicza» i «Novoszelczy».
 
Prema Stjepanu Krivošiću «u kasnijim se popisima Bregi uvijek nabrajaju kao dio grada Koprivnice». Pripadnost Bregi gradskoj jurisdikciji pravno je ostala bez značenja, pa su [[1781.]] godine Bregovci tražili priznanje svojih prava, na osnovi čega Hrvatsko kraljevsko vijeće dalo naredbu gradskom magistratu da im se priznaju puna građanska prava s razmjernim učestvovanjem u radu magistrata.
1787. u 159 kuća u selu živjelo je 698 stanovnika.