Koprivnički Bregi: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 41:
U zapisniku kanonskog pohoda iz [[1671.]] spominje se da je selo Bregi bilo pod upravom grada Koprivnice («in pago Bregi sub juridictione civitatis Capronchensis»), no izgleda da su još 1701. zagrebački biskupi polagali pravo na Brege.
Bregi su u drugoj polovici 17. stoljeća imali status sela (villa) i mjesnu samoupravu na čelu koje je bio seoski sudac. npr. [[1677.]] je tu dužnost obnašao Ivan Podunajec («Ioannis Podunaiecz alias iudicis vilae Bregi in suburbio dictae civitatis Caproncensis et Comitatu Crisiensi existentis habitae»). Iako su Bregi imali status sela, izgleda da se dio stanovnika bavio zanatstvom poput [[1679.]] primjerice «Ioricze Husza, tkalcza iz Bregov» ili «Giurka tkalcza sene iz Bregov». Godine [[1714.]] u Bregima se spominje mlinar Martin Cheh. Bregi su se sastojali od ulica «Polanczy», «Sztara vulicza» i «Novoszelczy». Prema Stjepanu Krivošiću «u kasnijim se popisima Bregi uvijek nabrajaju kao dio grada Koprivnice». Pripadnost Bregi gradskoj jurisdikciji pravno je ostala bez značenja, pa su [[1781.]] godine Bregovci tražili priznanje svojih prava, na osnovi čega Hrvatsko kraljevsko vijeće dalo naredbu gradskom magistratu da im se priznaju puna građanska prava s razmjernim učestvovanjem u radu magistrata.
[[1787.]] u 159 kuća u selu živjelo je 698 stanovnika.▼
▲1787. u 159 kuća u selu živjelo je 698 stanovnika.
Na prostoru starog groblja, već je 1686. postojala drvena kapela, koju je između 1733. i 1750. zamijenila nova drvena kapelica. 1790. u naselju je osnovana nova župa, a 1798. započela je izgradnja crkve u blizini kapelice. Do 1805. izgrađena je nova barokna župna crkva [[Sveti Rok|svetog Roka]] koju je 3. kolovoza posvetio zagrebački biskup [[Maksimilijan Vrhovac|Maksimilijan Vrhovec]].
| |||